Dakle, draga Svedjanko, prosirene vene su jos uvijek “zensko
oboljenje” jer je odnos muskarac-zena medju oboljelima
uveliko na zenskoj strani. Najcesce se manifestuje u obliku
uvecanih i kvrgavih vena nogu i stopala, premda i vene u
drugim dijelovima tijela mogu biti prosirene kao npr. na
licu, vratu, trbuhu, oko anusa isl. Stoga, iako neke od njih
bez medicinskog znacaja, ipak izazivaju zabrinutost u
pacijenta, uglavnom iz kozmetickih razloga, osobito ona
prosirenja na licu u obliku pauka (spider veins).
Varicose veins, sto je medicinski naziv za ovo oboljenje,
najcesce pogadja vene donjih ekstremiteta zbog hydrostatskog
tlaka koji je najvisi u donjim dijelovima tijela. Vene su
inace sudovi kojim se redukovana krv (tamna krv siromasna
kiseonikom) iz raznih dijelova tijela vraca u srce, docim su
arterije krvni sudovi kojima se oxigenirana krv (otvoreno
crvene boje, bogata kiseonikom) transportuje od srca u razne
dijelove tijela te na taj nacin organima i njihovim
stanicama dopremaju kiseonik i hranjive tvari neophodne za
njihov normalan metabolizam. Vene, za razliku od arterija,
nemaju misicnog sloja u svome zidu, pa su ekskurzije
“lumenskog kalibra,” da ga tako nazovem, vece. Stoga slabo
potporan venski zid, koji uglavnom cini vezivo i epitel,
samo pasivno ucestvuje u venskoj cirkulaciji koja se
uglavnom odvija putem kontrakcija okolnih misica njihovim
pritiskom na vene izvana, protiskujuci vensku krv u vise
segmente, sto nazivamo venskom pumpom. Kako vecina velikih
vena posjeduje zaliske, zalistak ne dozvoljava protisnutoj
krvi povratak u nize segmente.
Kod ljudi koji dugo stoje (prodavaci, frizeri, kirurzi isl.)
ili dugo sjede (vozaci, sluzbenici isl.), povecava se tlak u
dubokim venama nogu. Kako su one okruzene velikim misicnim
masama donjeg ekstremiteta, koje ne dozvoljavaju znatnije
deformacije i prosirenja istih, ovaj povisen hydrostatski
venski tlak se prenosi na povrsne vene nogu, koje inace
komuniciraju sa dubokim, te izazivaju povisenje tlaka u
njima. Povrsne vene nemaju, za razliku od dubokih, tako
mocnu potporu od okolnih misica, pa se sire i deformisu u
obliku cvorastih prosirenja, tako da njihove valvulae
(venski zalisci) ne zatvaraju vise propisno tj. postaju
insuficijentne (incompetancy), te se krv vraca iz gornjih
segmenata u donje sto jos vise povecava tlak u njima i
uzrokuje dalje sirenje vena i krvnu stazu u njima.
Ovakva klinicka slika se moze razviti po prvi puta ili
pogorsati vec postojece oboljenje vena za vrijeme trudnoce,
jer se u trudnoci povecava kolicina krvi u tijelu majke, sto
ima vaznu zadacu u razvoju ploda, ali se zbog pritiska
trudna i zavaljena uterusa na duboke abdominalne vene
(prevashodno one u zdjelici), u koje se dreniraju velike
vene donjih ekstremiteta (e.g. vena saphena magna, vena
femoralis idr.), smanjuje oticanje krvi i povecava pritisak
u venskoj cirkulaciji nogu trudnice. Slicno prosirenje, zbog
istih razloga, se moze razviti i u haemorrhoid-alnom venskom
spletu trudne zene.
Drugi vazan cinilac prevalencije zenskog spola u ovom
oboljenju su zenski hormoni, za koje je utvrdjeno da
uzrokuju relaksaciju venskog zida, tako da razna stanja kao
trudnoca, premenstrualne hormonalne promjene ili menopauza,
zatim uzimanje kontraceptivnih pilula ili HRT-a (hormone
replacement therapy) u menopauzi, pogoduju nastanku ovog
oboljenja. No, prava patogeneza nastanka oboljenja zbog
promjena u hormonalnom statusu (relaksiraju venski zid?)
nije objasnjena. Moguce da promjene u zidu vena kao napr.
upala ili pojacana koagulabilnost sa posljedicnom DVT (deep
vein thrombosis) uzrokovana zenskim spolnim hormonima
uzrokuje prosirenje vena. Zenski spolni hormoni bi u ovakvim
slucajevima bili samo superponirajuci faktor na vec
naslijedjenu slabost vezivnog tkiva, pa prema tome i venskog
zida, koja se takodjer navodi kao jedan od faktora u
nastanku ovog oboljenja.
Obesity (prekomjerna tezina) predstavlja dodatno opterecenje
na venski sistem nogu i pogoduje razvoju prosirenih vena.
Starost se navodi kao jedan od vaznih faktora u nastanku
prosirenih vena, jer venski zalisci se s godinama trose i
postaju insuficijentni.

Znakovi i simptomi varikoznih vena ukljucuju bol ili tezinu
u nogama, osjecaj zarenja, grceva u misicima i otok donjih
ektremiteta. Dugo stajanje i sjedenje pogorsava ove tegobe.
Takodjer, svrab u okolini jedne ili vise vena na nogama moze
biti jedini simptom oboljenja.
Skin ulcers (rane) u okolini skocnog zgloba ili na
potkoljenici oznacavaju ozbiljne vaskularne poremecaje i
zahtijevaju promptan kirurski tretman.
Variksi su tamno ljubicaste do plave boje i obicno se
javljaju na straznoj i unutrasnjoj strani potkoljenice, iako
se mogu sresti svuda na donjem ekstremitetu.
U slucaju naglog otoka potkoljenice, bez obzira je li pracen
crvenilom ili povisenom temperaturom koze u tom predjelu,
ukazuje na ozbiljnu komplikaciju oboljenja vena DVT i
zahtijeva hitnu lijecnicku intervenciju kako bi se
preduprijedile nezeljene posljedice.

Kada treba potraziti lijecnicku pomoc? Kada tegobe postanu
dovoljno izrazajne, da pocinju interferirati sa normalnim
zivotom (brzo umaranje, bolovi i tezina u nogama, neugodan
osjecaj u potkoljenicama,otok skocnog zgloba, svrab na
mjestima prosirenih vena itd.).

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze (opis tegoba)
uzete od pacijenta, zatim fizickog pregleda koji se sastoji
od inspekcije donjih ekstremiteta u stojecem polozaju
(notiranje ev. otoka, vrste otoka, ev. trofickih promjena
na noktima i kozi donjih ektremiteta, punjenju povrsnih vena
nogu itd.) i traganja za specificnim znakovima poremecaja
venske cirkulacije nogu koje bi “porodicni doktor” trebao
pronaci kod jednog takvog pacijenta, te ultrazvuk
(ultrasound) donjih ekstremiteta u traganju za ev. trombom
(blood clot) u dubokim venama. U uznapredovalim slucajevima,
gdje preventivne mjere nisu zaustavile napredovanje
oboljenja i gdje postoje indikacije za operativno rjesavanje
problema, porodicni doktor bi trebao referirati pacijenta
vaskularnom kirurgu.

Moj podroban opis uzroka i mehanizma nastanka oboljenja vena
u gornjem dijelu teksta imao je za cilj da citaoca uvede u
rezim mjera koje ce, kao bolesnik, sam provoditi u svrhu
usporenja ili zaustavljanja napretka oboljenja, te
predupredjenja ozbiljnih komplikacija kakve ovakvo jedno
kronicno vaskularno oboljenje moze sa sobom da nosi.
Svakodnevno vjezbanje, bilo da je to dugo setanje, bicikl
ili cucnjevi u zatvorenom pomaze radu venske pumpe, tj.
ispumpavanju krvi iz donjih ektremiteta radom misica i
smanjenju tlaka u venskom bazenu nogu.
Kontrola tezine, smanjuje pritisak krvi u venama nogu, ali
isto tako i poboljsava opstu tjelesnu kondiciju i opcenito
zdravlje.
Izbjegavati visoke potpetice; ravna obuca povecava rad
misica potkoljenice. Takodjer bi savjetovao izbjegavati usku
garderobu oko struka, gornjeg dijela butina i preponama.
Savjetujem vise puta dnevno se odmarati sa obaveznim
podizanjem nogu iznad nivoa srca (leci i noge podignuti na
3-4 jastuka), u trajanju od 15min. do pola sata, sto
olaksava vensku cirkulaciju iz donjih ektremiteta.
Izbjegavati dugo stajanje ili sjedenje u istom polozaju,
nego mjenjati oslonac na nogu svako malo ili cesto ustajati
sa stolice i stupati u mjestu.
Izbjegavati sjedenje sa prekrstenim nogama.
Nositi kompresivne carape (long stockings) cijeli dan. U
proslosti pacijenti, osobito zene, nerado su nosili ovakve
carape zbog toga sto su bile “démodé”, te vrlo cesto bile i
neudobne. Danasnji kvalitet, dizajn i izbor ovog znacajnog
pomagala u oboljelih od prosirenih vena, cini ga
prihvatljivim dijelom svakodnevne garderobe.

Ako gorepomenute mjere ne dadu zeljeni rezultat, pristupa
se kirurskom rjesenju problema, koji, zahvaljujuci novim
manje invazivnim metodama, ne ukljucuje vise lezanje u
bolnici i dug mukotrpan oporavak, nego radije predstavlja
day-surgery gotovo “ambulantni kirurski tretman.”

Sclerotherapy se zasniva na ubrizgavanju sklerozirajuce
solucije pomocu injekcije u male i srednje velike varikozne
vene, koje potom skleroziraju u oziljak na mjestu
ubrizgavanja tekucine i zatvore se, a krv je prinudjena da
se drenira (blood reroute) u zdrave vene. Iako sklerozaciju
treba ponoviti po nekoliko puta, pokazala se, kroz dugi niz
godina, kao efektna metoda. Nova metoda microsclerotherapy
koristi nova usavrsena sklerozantna sredstva i nove,
savremene tehnike mikroinjektiranja. Ova pristup ne
zahtijeva anesteziju, pa se moze raditi ambulantno.

Laser surgery se koristi za zatvaranje manjih variksa i
spider vena, osobito na licu, a tek u zadnjih nekoliko
godina, zahvaljujuci tehnickom napretku lasera, postala je
efikasna i u lijecenju variksa na nogama.

Catheter-assisted procedure ukljucuje uvodjenje venskog
katetera (tube) i zagrijavanje njegovog vrha na mjestu
variksa (prosirenja). Toplota sprzi variks uzrokujuci njegov
kolaps i zatvaranje vene na tom mjestu. Druge
catheter-assisted metode koriste sjecivo ili radio talase da
zatvore venu. Catheter-assisted procedure su se pokazale
efikasne u tretiranju izrazenih venskih prosirenja.

Vein stripping ukljucuje odstranjenje velikih povrsnih vena,
kao napr. venae saphenae, kroz malu inciziju na kozi
unutrasnjeg clanka i unutrasnjosti bedra. Ovo je takodjer
moguce raditi ambulantno i odstranjenje velike povrsne vene
ne remeti cirkulaciju u nozi, jer duboke vene preuzimaju
drenazu krvi iz noge.

Ambulatory phlebectomy je odstranjenje manjih venskih
prosirenja kroz male incizije na kozi u lokalnoj anesteziji.
Oziljci su minimalni i moze se raditi ambulantno.

Endoscopic vein surgery koristi opticki instrument
(endoskop) za vizualizaciju i zatvaranje prosirenih vena u
nogama i upotrebljava se u uznapredovalim slucajevima,
komplikovanim skin ulcer-om.

Ipak ni jedna od ovih kirurskih metoda nema 100% uspjeh.
Stoga ovo oboljenje treba shvatiti kao nasljedjenu slabost
veziva i koncentrisati se na primjenu preventivnih mjera
kako bi se zaustavio napredak bolesti, te sprijecile
kasnije komplikacije, a kirursko lijecenje ostaviti kao
zadnju opciju.

Lijep pozdrav i dobro zdravlje!

Severin