Montreal
by Goran Petrovic - Petra, Maki

Ljeto 76-te.
Olimpijada .....
Benes sa kaubojskim sesirom sjedi u basti olimpijskog sela.
Iz onog ugla daleka Kanada.
Nasi kosarkasi spremni za zlato - Cosic, Slavnic, Kica, Praja, Mirza i ostala raja.
Ljubek naravno do tada malo poznat donese 2 zlatne.
Bravo Matija!


Gledao sam vecinu sportskih disciplina preko malog ekrana iz tog dalekog svijeta.

Premotam film >>... ljeto 2002-ge i vidim turiste - svi hoce uspomenu iz Montreala - foto sa cuvenim olimpijskim tornjem u pozadini, malo tesko uci u kadar pa se namjestaju za sto bolji ugao.
Ponekad ih gledam onako u prolazu, jer cesto izadem da se prosetam na pauzi za rucak, zanesem se i mislim... dvorana Borik samo uvelicana. Turisti misle naravno da sam domaci, jesam li ?
Preko puta cuvena botanicka basta - prekrasan vrt za prosetati se kao i uvijek prijatan poklon za oci.

Montreal je grad na vodi, ustvari to je ogromna ada koja se raskomotila izmedu rijeke St. Lawrence i kao sto je mnogima poznato velika svjetska luka. Iako je grad skoro 1000 km od okeana jos uvijek se nalazi na morskoj povrsini i upravo u podrucju Montreala pocinje "seaway" - vodeni put za velika jezera gdje su prve od mnogih ustava ili brana (kad brodovi mjenjaju nivo vode posto se penju rijekom uzvodno ili silaze nizvodno) .

Montreal je grad jezika i kako se nalazi u Quebec-u (provincija u Kanadi) govori se sluzbeno francuski ali isto tako i engleski,a posto imigranti cine svoje, jer Kanada je zemlja imigranata sirom svijeta, sasvim je normalno da novije generacije govore 3-4 jezika.Svi se slazu da je Montreal mozda i najblizi svojim izgledom i zivotom na Evropske gradave, gdje se novo utapa sa starim, mada je to ipak Sjeverna Amerika i sve je napravljeno da se covjek krece autom.

Davno ugaseni vulkan je brdo Mount Royal koje se izdize iznad centra grada po kojemu je i dobio ime .Vijugava cesta vodi do izletista sa jezerom i neodoljivim vidikovcem gdje pogled tesko razdvaja nebo od zemlje, ogroman park za sve i svakoga .Ponekad se sjetim prvih visibaba onako jos u snijegu pored puta za Sehitluke i prasnjavog putica pored Vrbanje kod Crnog vira pokusavajuci naci vezu sa hiljade rijeka i jezara sto okruzuju Montreal.

Moram reci isto tako da je Montreal grad sa nevjerovatnom klimom.
Ljeta su toliko topla i zarka da temperature izmedu juna i septembra ne silazi ispod 30 stepeni ako ne i vise.Sa druge strane zima je prava - duga i hladna i ljudi tamo negdje u maju jednostavno uskoce u kratke hlace i sandale iz zimskih cipela i jakni.
Proljeca i behara nazalost vrlo malo - uskaci u ljeto i uzivaj dok nije stigla zima.

Pita novi starog imigranta: Ima li u ovoj zemlji ljeta? a ovaj odgovara: Ne znam ja sam ovdje samo 18 mjeseci. (malo gorko ali ponekad istinito u nekim krajevima).

Za ljubitelje zimskih sportova ovo je prava oaza jer u principu za 30-45 minuta si na skijalistima kojih je na pretek i niko ne "benda" 2%"da li imas "ovu" ili "onu" opremu. "Jet set" se izgubio u masi normalnih ljudi koji su dosli da se opuste i uzivaju u prirodnim ljepotama. Ja obicno kazem da zima nije toliko duga bilo bi ovdje 10 umjesto 3 miliona ljudi. Brzo se uci - prve zime sam shvatio da omanja lopata je sastavni dio gepeka. Ima, ima dosta snijega, ponekad i previse.

Kako klima diktira tempo zivota tako je i Montreal ponosan na najveci podzemni grad na svijetu gdje su metro stanice povezane svim zivotnim potrebama kao i poslovnim prostorima te neki ne moraju uopste da izadu na svjetlo dana ako bas nece. Odem ponekad sa porodicom na baseball na onom istom olimpijskom stadionu i ljudi - nema tu ni domacih ni stranih - igraci profesonalni iz jednog i drugog tima,niko nije "odavde" - nigdje pravog navijanja, zastava, "huke" sa Borcevih rukometnih utakmica niti cuvenog Hasana koji jedno deset godina nije povratio glas koliko je volio svoj Borac.
Umjesto spica u fisecima ili pecenog krstenja - McDonald, pivo u plasticnoj casi i to je zabava.

Sigurno da je najveca atrakcija stari grad i luka koja ljeti zivi 24/7 i zaista se opustamo u tom neobicnom ambijentu kao i uzivajuci u masi nasmijanih i sretnih ljudi, pomalo se osjecajuci i na moru zbog jahti onako lezerno "parkiranih" kao i velikih "cruise brodova".Tu su se ugnijezdili stotine restorana, cafea, ulicnih slikara, muzicara i zabavljaca koji svojim sarenilom i identitetom ostavljaju osjecaj da si negdje na godisnjem odmoru.

Montreal je relativno stari grad za Sjevernu Ameriku, prije par godina slavio je 350-ti rodendan - citavo ljeto je trajala ogromna ulicna pozorisna predstva sa hiljade glumaca,statista,dobrovoljaca....., zaista prekrasan i autenticno preslikan zivot iz 17 vijeka i moglo se zaista mnogo nauciti, osjetiti, cak i probati surovi zivot prvih Francuskih doseljenika u ove krajeve. Sve to manje vise u toj istoj luci i kaldrmskim ulicama staroga grada. Englezi, koji su ih kasnije potisnuli, su takode ostavili bogati kulturni kao i trgovacki uticaj u ovom zaista multinacionalnom i vrucem politickom podrucju.
Indijanci, imamo i njih ili oni nas kako kome odgovara. Dobri su, furaju svoj fazon i to ti je. Vecina ih kaze ovo je nase - mi smo odavde.


Posto je korijenje uglvnom pri povrsini, iako su tu djeca koja rastu i zive svoj zivot, jer to im je jedini grad koji imaju, mozda do neke sledece migracije i uprkos Hendinoj pjesmi "Fali mi nocas moja raja" ... , nasa cuvena - nije lose!

Bez obzira na sve, ipak bih zelio reci da smo zadavoljni u Montrealu i ako vas ikada navede put slobodno se javite bilo kojim putem - licno ili preko cafekajak - dobrodosli.