BOSANSKI KRALJ TVRTKO I KOTROMAMANIC

   

MUŠTULUK za sve one koji vole svoju jedinu BiH!!!
U Sarajevu je napokon postavljen spomenik 
bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću.A, o svemu se 
oglasila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
"Obećala sam da će naše Sarajevo dobiti spomenik 
bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, a danas, na dan 
potpisivanja Povelje Kulina bana(29. augusta 1189.), 
svoje obećanje sam ispunila.
Bosanski kralj Tvrtko, preko puta 
zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, 
ondje gdje i pripada", 
napisala je gradonačelnica Karić na društvenim mrežama.
Podsjetimo, sarajevski kipar Stijepo Gavrić napravio je ovaj
spomenik Basanskog kralja Tvrtka Kotromanica.
Tvrtko I, kralj Bosne
Prvi bosanski kralj
Stjepan Tvrtko I Kotromanić (oko 1338 – oko 10. marta 1391)
bio je bosanski ban od 1353. do 1377, 
a zatim i prvi bosanski kralj do 1391. 
Tvrtko I se smatra jednim od najvećih 
srednjovjekovnih vladara Bosne, 
koji je za sobom ostavio zemlju veću, jaču, 
politički uticajniju i vojno sposobniju 
od one koju je naslijedio. Njegovim političkim dostignućima
doprinijela je feudalna anarhija u Srbiji i Hrvatskoj, 
dok Osmanlije još uvijek nisu ozbiljno ugrozile. 
Bosanska privreda je bila na vrhuncu, 
pojavila su se nova naselja i trgovački centri i 
poboljšao se životni standard njegovih podanika.
U toku njegove vladavine Bosna je doživjela 
najveći politički, vojni, teritorijalni, i privredni uspon 
i razvitak feudalnog društva.
https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Tvrtko_I,_kralj_Bosne
*Povelja Bosanskoga Bana Kulina 
je napisana 29. augusta 1189.godine 
na starobosanskom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. 
Ovaj dokument je ne samo najstariji, dosad
pronađeni bosanski državni dokument, 
nego je Povelja bosanskoga Bana Kulina i najstariji 
državni dokument od svih južnoslovenskih država. 
Značaj dokumenta 
Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument 
pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju 
kako jezikoslovaca, tako i historičara. 
Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju 
je nemjerljiv. To je prvi dokument izdan od strane jednog 
bosanskog vladara, vladaru,tj. knezu, druge države.
Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka 
u Dubrovniku.Dva primjerka se tamo nalaze i danas, 
a treći primjerak,ukraden u 19. vijeku danas se nalazi 
u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti 
u Sankt Petersburgu u Rusiji.
Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima.
BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje.
*Povelja Bosanskoga Bana Kulina (29.VIII 1189) 
Prijepis glavnog dijela teksta Povelje 
bosanskoga Bana Kulina na originalnom starobosanskom jeziku
sa bosančice na latinicu: 
...Ja, Ban Bosanski Kulin prisezaju Tebi, kneze Krvašu i
vsim građam Dubrovčam, pravi prijatelj biti Vam, 
od sele i do vijeka, i prav goj držati s vami 
i pravu vjeru do kole sam živ. 
Vsi Dubrovčane kire hode po moemu vladaniju, 
trgujuce, gdje si kto hoće kretati, gdje si kto mine, 
pravov vjerov i pravim srcem držati je, bez vsake zledi, 
razvje što mi kto da po svojov voljov poklon, 
i da im ne bude od mojih častnikov sile, 
i do kole u mene budu, dati im svijet ipomoć kakore i sebi,
kolikore može, bez vsega zloga primisla. 
Tako mi Bog pomagaj i sije Sveto Evanđelje.
Prijevod Povelje na današnji jezik:
...Ja, Ban Bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu 
i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti 
od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama 
i pravo povjerenje, dokle budem živ. 
Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, 
gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, 
s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, 
a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. 
Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu,
davati ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, 
bez ikakve zle primisli. 
Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje…"

Za one koji zive u sadasnjosti i ne interesuju ih spomenici
proslom vremenu, evo jedan poucan intervju:
https://x.com/tuckercarlson/status/1678873144201818115?s=54&t=OLR1AKaQUGdHXjNrgXHCnw

Tvrtko I Kotromanić prvi bosanski vladar kralj Bosne 
je bio sahranjen u Crkvi sv. Nikole(Crkva Bosanska)
u naselju Mile (današnji Arnautovići)kod Visokog. 
Arheolozi su njegov grob zatekli u izuzetno
dobrom stanju; preko kamenog lijesa 
još uvijek je bio prebačen kraljevski plašt 
s grbovima izvezenim u zlatnom brokatu.
– U Milima, pored prvog bosanskog kralja Tvtka I., 
pokopan je i njegov stric ban Stjepan II Kotromanić. 
Jedan od najistaknutijih predmeta pronađenih
na Milima je kraljevski plašt otkriven 
prilikom prvih arheoloških istraživanja i otkrića 
kraljevske grobnice 1909. godine. 
Prošiven zlatnim nitima, 
plašt je nosio grb dinastije Kotromanića 
i pokrivao je grobnicu prvog bosanskog kralja 
Tvrtka I Kotromanića (1377.– 1391.).
Grobnice vladara i zlatni plašt s ljiljanima
Dokazi bosanskog razvoja u srednjem vijeku su i bogumilske
knjige pisane na bosančici. Dobar dio tih knjiga, ukrašenih
krasnopisom i slikama, sačuvan je i pohranjem 
u bibliotekama širom svijeta.
Historičar dr.Enver Imamović, 
čovjek koji decenijama istražuje
prošlost srednjovjekovne Bosne.
Profesor dr.Imamović je rekao kako je Bosna imala sreću 
jer su otkrivene sve grobnice banova i vladara. 
Prva grobnica bosanskih vladara, gdje su pronađeni 
i ostaci kralja Tvrtka I, je otkrivena 1909. godine 
u Arnautovićima kod Visokog.
"To je bio jedinstven nalaz. 
Kada su arheolozi skinuli pločuu grobu su našli stećak, 
a preko stećka plašt sačuvan kao da je tek stavljen. 
Plašt je bio ukrašen državnim obilježjima, 
grbom sa šest ljiljana. 
Međutim, zbog nestručnog rukovanja 
plašt se nakon dodira raspao, 
tako da su sačuvana samo zlatna obilježja 
koja se čuvaju u Zemaljskom muzeju", rekao je dr.Imamović, 
dok nam je govorio o Tvrtkovim vremena u botaničkoj bašti 
Zemaljskog muzeja u Sarajevu

Bosansko Kraljevstvo ili Kraljevina Bosna
Bosanski novac za vrijeme bana i kralja Tvrtka I Kotromanić
Tvrtko I, kralj Bosne
Stjepan Tvrtko I Kotromanić 
Dugo se vremena u nauci smatralo da Tvrtko za vrijeme 
kraljevanja nije kovao svoj novac, ali su takva mišljenja 
oborena pronalaskom srebrenog dinara 
kovanog u kotorskoj kovnici sa natpisom 
T : REX : 
BOS - NE : 
> : RASIE.
Za Bosanskog kralja Tvrtka se veže i jedan od najljepših 
primjeraka novca čitavog srednjeg vijeka - 
to je čuveni četverostruki zlatnik, 
u nauci poznat pod tim imenom jer je, u poređenju 
sa tadašnjim mletačkim dukatom, bio četiri puta teži. 
Na zlatnoj pločici debljine 1mm, širine 30 mm 
i težine 14.05 g, iskovan je, naaversu: lav i natpis 
+ MONETA AUREA REGIS STEPHANI, 
i na reversu kraljevski grb sa natpisom 
+ GLORIA TIBI DEUS SPES NOSTRA. 
U nauci je danas opće prihvaćeno da ovaj zlatnik 
pripada Bosanskom kralju Tvrtku, 
međutim, Ivan Rengjeo, koji ga je prvi objavio i opisao 
smatrao je da se on treba pripisati 
kralju Stjepanu Tomaševiću.Svoju tezu temeljio je 
na argumentima da prikaz lava na aversu predstavlja grb 
Brankovića, kojim je pripadala kraljica Mara, 
supruga Stjepana Tomaševića. 
Njegovim argumentima je Mihailo Dinić suprotstavio 
pisani arhivski podatak iz marta 1393. godine 
u kojem se spominju 
ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim, 
znači veliki dukati bosanskog kralja.
https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Srednjovjekovna_bosanska_numiz
matika

Bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić 
dobio je danas, 29. augusta, u Sarajevu 
spomenik ispred zgrade Predsjedništva BiH, 
a u Komisiji za odabir idejnog rješenja za spomenik 
bio je i arhitekta Faruk Kapidžić.Kapidžić je bio ispred 
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, 
a sada se oglasio:
“Kralj Bosne Tvrtko I Kotromanić je konačno došao na mjesto
koje mu pripada. Moja privatna angažovanost u aktivnostima 
za odabir, pozicioniranje i postavljanje spomenika 
kralju Bosne je rezultirala u ranim jutarnjim satima 
na dan potpisa povelje Kulina bana.
Rezultat dvogodišnjeg rada svih uključenih u realizaciju 
spomenika se vidi i ostavlja ushićenje na svakoga 
ko voli hiljadugodišnju državu Bosnu. 
Iz razloga odlučivanja konsenzusom spomenik kralja Tvrtka 
je postavljen istom procedurom kao i spomenik 
bosanskog kralja košarke Mirze Delibašića na Skenderiji.
Podignuta ruka kralja Tvrtka 
ispred glavnog ulaza u Predsjedništvo države 
pozdravlja svakog dobronamjernog koji dolazi u Bosnu, 
ali i zaustavlja svakog zlonamjernog 
koji bi da porobi istu.
Nažalost živimo vrijeme kada zlonamjerni 
nisu samo oni koji dolaze izvan Bosne 
nego i oni koji u njoj i od nje žive. 
U svakom slučaju posebna zahvala ide velikom Stjepi Gavriću
autoru genijalnog spomenika i gradonačelnici Benjamini Karić
inicijatoru i organizatoru
https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/kapidzic-o-
spomeniku-kralju-tvrtku-i-opstrukcijama-nikad-ga-nisu-potjerale-
ni-mnogo-vece-sile/510790

BiH Inicijatori su još 2013 godine tražili 
da se ispred BiH parlamenta postavi spomenik 
bosanskom kralju Tvrtku: 
Spomenikom kralju Tvrtku budimo zamrli bosanski duh
O značaju podizanja spomenika prvom bosanskom kralju 
govori istoričar Ibrahim Pašić:
„Značaj ovog spomenika je, prije svega, u tome 
što je Tvrtko jedan od bosanskih vladara 
koji je imao znatno šire poglede na Bosnu, 
na njeno susjedstvo, 
od mnogih savremenih političara.“
Fra Luka Markešić podsjeća 
na važnost dinastije Kotromanića.
„Spomenik bosanskom kralju Tvrtku podsjeća nas 
na jedan od najvažnijih temelja današnje državnosti BiH. 
To je srednjovjekovna Bosna u kojoj su kraljevi bili 
u ono vrijeme temelj te državnosti, posebno kralj Tvrtko I.
Zbog toga je značajno da danas podižemo spomenik 
tim ljudima, odnosno tom kralju, da bismo mi danas mogli 
što svjesnije, što hrabrije izgrađivati 
svoju danas državu BiH 
kao obnovu toga srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva“.
Sve ono što je naša prošlost, sve ono što je vezano 
za bosanskog kralja Tvrtka I pripada svim narodima 
i građanima BiH. I zato bi i svi narodi i građani BiH 
mogli biti ponosni na taj dio naše Bosanske prošlosti.
Da naša država ono mjesto koje zaslužuje, 
da ponovo vratimo dane ponosa i slave. 
Ovo je spomenik ne radi prošlosti, nego radi budućnosti. 
Poruka za budućnost. Podizanjem ovog spomenika 
mi želimo da probudimo zamrli bosanski duh“.

History BiH
KRALJEVINA I MOČNA BOSNA
Pripremio: Stefan BALORDA
KARTA BOSANSKE DRŽAVE IZ 1391 GODINE
http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=18751
Pripremio: Stefan BALORDA
Poslije krunidbe za kralja, Kralj Tvrtko se proglašava, 
poslije osvajanja novih teritorija i Kraljem Srbije, 
a malo kasnije i Kraljem Hrvatske. 
On ustanovljava zatim Bosansku trgovaèku luku 
na sjevernoj strani Boke Kotorske i naziva je \"Novi\", 
što se danas zove \"Herceg Novi\". 
To je izazvalo ljutnju Dubrovèana, jer su time dobivali
konkurenciju u trgovini, te se koriste èinjenicom 
da Država Bosna trgovaèki uveliko ovisi u tom trenutku
od Dubrovnika i uspijevaju \"nagovoriti\" Kralja Tvrtka 
da odustane od daljnjeg ulaganja u projekat \"Novi\". 
Za vrijeme vladavine Kralja Tvrtka I Kotromaniæa 
bosanska vojska je bila najmodernija vojska 
na cijelom Balkanu. 
Država Bosna je bila PRVA država na Balkanu 
koja je uvela u upotrebu vatreno oružje, 
što je tada predstavljalo revolucionarni korak 
na polju vojne tehnike. Prvu upotrebu vatrenog oružja 
na Balkanu, dakle, izvršila je upravo Bosanska vojska i to 
13.avgusta 1378. godine prilikom napada Venecijanske flote 
na primorski Bosanski grad Kotor. 
Bosanska vojska je tom prilikom upotrijebila 
tri bombarde (topa) i uspješno odbranila grad. 
Po smrti ugarskog kralja 1382. godine 
izbijaju nemiri na podruèjima dalmatinske obale, 
te Kralj Tvrtko koristi tu priliku 
i šalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije, 
te preuzima potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, 
zajedno sa otocima i pripaja Bosni Split, Trogir, Šibenik, 
zajedno sa otocima Braèom, Korèulom i Hvarom... 
jedino ne pripaja Dubrovnik i Zadar, koji se tada nalazio 
pod vlašæu Venecije, èime Država Bosna postaje 
daleko najmoænija država na Balkanu. 
U zadnjoj deceniji svoje vladavine, 
Kralj Tvrtko je suoèen sa upadima Turaka u Bosnu, 
prvo u jesen 1386. godine, 
te u ljeto 1388. godine kod Bileæe, 
kada Turci bivaju poraženi od bosanske vojske 
na èelu sa Knezom Vlatkom Vukoviæem.
History BiH
Nakon velikih pobjeda i osvajanja brojnih teritorija 
Tvrtko I je okrunjen i postaje prvi bosanski kralj. 
Krunidba je izvršena 1377. godine u Crkvi svetog Nikole, 
u mjestu Mile kod Visokog. 
Prema tradiciji, Tvrtko I se nazvao Stipanom 
(od grčke riječi stephanos, što znači okrunjen) 
i proglasio „kraljem Srbljem, Bosni, Pomorju, 
Humskoj zemlji, Donjim Krajem, 
Zapadnim Stranama, Usori i Podrinju“.
Prema povijesnim izvorima, krunjenje Tvrtka I 
se smješta između 18. listopada i početka studenog 
1377. godine. Naravno da je i 26. listopad kao datum u igri,
ali se sa sigurnošću ne može prihvatiti – izjavio je 
jedne prilike profesor Dubravko Lovrenović, 
dodavši da je prvog kralja u Bosni okrunio did, 
odnosno metropolit ili poglavar lokalne Crkve bosanske 
u mjestu Mile(danas Arnautovići) kod Visokog.
Kralj Tvrtko I je svoje ambicije za osvajanjem 
novih teritorija ostvario i ženidbom 
s bugarskom princezom Dorotejom, 
kćerkom bugarskog cara Ivana Stracimira 
i Ane Vlaške, 1374. godine.
U ljeto 1390. godine Tvrtku I se pokoravaju gradovi 
Split, Trogir i Šibenik te otoci Brač, Hvar i Korčula. 
Tako je zavladao svim dalmatinskim gradovima, 
osim Zadra i Dubrovnika, te najvećim dijelom 
južnog primorja današnje Hrvatske. Nakon tih osvajanja 
Tvrtko I sebi dodaje u titulu 
“kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske, Primorja”, 
a Bosansko kraljevstvo dostiže 
svoju najveću teritoriju u historiji.
Međutim, 10. marta 1391., Tvrtko I umire 
u svom dvorcu u Bobovcu, a među pripadnicima 
njegove porodice nastaje borba za vlast. 
Na kraju ga nasljeđuje njegov polubrat Stjepan Dabiša. 
Neki historičari smatraju da je Tvrtko I ubijen. 
Period nakon smrti kralja Tvrtka I pa do pada 
Bosanskog kraljevstva pod vlast Osmanlija (1463.), 
karakterizira prilično nestabilna politička klima 
u Kraljevstvu, uzrokovana rivalstvom unutar 
bosanskog plemstva, što je rezultiralo veoma čestom 
promjenom bosanskih kraljeva.
O moći i ugledu tadašnje Bosne 
dovoljno govori i podatak da je Mletačka republika, 
koja je imala trgovačke odnose s Bosnom, 
kralja Tvrtka I upisala u zlatnu knjigu 
svojih počasnih građana.

BiH - Montenegro
“KRALJEVINA I MOČNA BOSNA
Pripremio: Stefan BALORDA…
Poslije krunidbe za kralja, Kralj Tvrtko se proglašava, 
poslije osvajanja novih teritorija i Kraljem Srbije, 
a malo kasnije i Kraljem Hrvatske. 
On ustanovljava zatim Bosansku trgovaèku luku 
na sjevernoj strani Boke Kotorske i naziva je \"Novi\", 
što se danas zove \"Herceg Novi\".”
Kako je Bosanski kralj Tvrtko 
dobio spomenik u Herceg Novom
Crna Gora-Herceg Novi 30. oktobar/listopad, 2013.
Kako su prije nekoliko mjeseci i obećali gradski oci, 
spomenik bosanskom kralju Tvrtku, osnivaču Herceg Novog 
podignut je na gradskom trgu neposredno uoči proslave 
Dana te opštine 28. oktobra, kada je Herceg Novi 
proslavio 631. godišnjicu osnivanja.
U istoriji i starim spisima je zapisano 
kako je bosanski kralj Tvrtko 1382. godine 
udario temelje Herceg Novog.
Spomenik kralju Tvrtku je djelo beogradskog vajara 
Dragana Dimitrijevića. 
Visok je 5,6 metara i težak je 1,2 tone. 
Izliven je u Zagrebu u livaonici ''Ujević'', 
a autor ga je poklonio Herceg Novom.
Stjepan Tvrtko I Kotromanić je bio bosanski ban 
od 1353. do 1377. godine, a zatim i 
prvi bosanski kralj do smrti 1391. godine. 
Bosna je u njegovo vrijeme doživjela najveći uspon, 
a srednjovijekovna država se prostirala 
na širokom prostoru zapadnog Balkana.
https://www.slobodnaevropa.org/amp/kako-je-kralj-tvrtko-dobio-
spomenik-u-herceg-novom/25152833.html
 p.s.
Srbijanski SANU pokušava prekrajati istoriju
i sad preko vučićevog potrčka Dodika i mladog neinformisanog
gradonačelnika BL Draška Stanivukovića pokušavaju lažima 
sami sebe ubijediti da je BOSANSKI KRALJ TVRTKO ustvari 
njihov srpski kralj.ŽALOSNO! Inače Draško Stanivuković 
često putuje u Herceg Novi i sastaje se sa nekima 
što ne vole BiH i šire lažne vijesti da je 
Bosanski kralj Tvrtko po njima srpski kralj,
obilazi taj spomenik BOSANSKOG KRALJA TVRTKA,
pa sad i u Banjaluci žele da naprave spomenik 
BOSANSKOM KRALJU TVRTKU.(lažno kao srpski kralj).
Koliko su ti nacionalisti fašisti teško bolesni da čak i 
BOSANSKOG BANA KULINA predstavljaju kao srpskog,
iako u najstarijem južnoslavenskom dokumenti 
na početku POVELJE BOSANSKOG BANA KULINA 
jasno piše: “JA KULIN BAN BOSANSKI”

Historija BiH - Visoko
Prije šest i po vijekova, prije negoli je noga Evropljanina
i kročila na američke kontinente, 
postojalo je Bosansko kraljevstvo, Kraljevina Bosna, 
a stolna mjesta njenih vladara 
teško odolijevaju zubu vremena.
Pedesetih godina prošlog stoljeća otkriveni su 
ostaci franjevačke crkve Svetog Nikole 
i samostana u mjestu Mile, nedaleko od Visokog. 
Tu je otkrivena i grobnica prvog bosanskog kralja 
Stjepana Tvrtka Prvog Kotromanića. 
Grob je otkriven u izuzetno dobrom stanju, 
preko kamenog lijesa još je bio prebačen 
kraljevski plašt s grbovima.
“Poslije Drugog svjetskog rata su stručnjaci 
Pavo Anđelić i Đuro Basler otkrili tu crkvu. 
Prije se smatralo kako je Tvrtko I 
okrunjen u Mileševu, u Srbiji, kao kralj Bosne i Srbije.  
No, kasnije se dokazalo, iz povijesnih dokumentara, 
da je to mjesto Mile kod Visokog”, ističe gvardijan 
samostana Svetog Bonaventure u Visokom, fra Josip Ikić.
Povelja i ploča Kulina bana
Senad Hodović, direktor Zavičajnog muzeja iz Visokog
“U svijetu vas cijene onoliko koliko vi cijenite sami sebe.
Nažalost, mi ne da ne cijenimo dovoljno svoju tradiciju, 
nego se često vuku pogrešni potezi, koji ugrožavaju 
i ono vrijednosti što je sačuvano kroz prethodna stoljeća”,
Na lokalitetu općine Visoko nalaze se tri stolna mjesta 
gdje su bosanski banovi i kraljevi vladali, 
srednjovjekovni grad Visoki, Moštre 
i Mile, današnji Arnautovići.

Jedan od posebno važnih lokaliteta 
nalazi se u Muhašinovićima.

“Tu je nađena ploča Kulina bana, 
a najvjerovatnije je tu pisana i Povelja Kulina bana. 
Taj zaključak se nameće iz prostog razloga zato što je 
tu nađena i ploča ovog bana”,
*Mile(današnji Arnautovići) na lokalitetu općine Visoko
“Mile nije bilo samo krunidbeno mjesto vladara. 
To je mjesto gdje su bosanski vladari krunisani, 
sahranjivani i gdje je održan prvi Stanak bosanke vlastele,
a Stanak je kao današnja skupština. 
Ovaj organ vlasti je morao potvrditi imenovanje kralja, 
bez obzira na njegovu krvnu liniju, a činili su ga, 
pored velmoža, i učeni ljudi.”
https://balkans.aljazeera.net/amp/teme/2015/3/13/zasto-
propadaju-dokazi-o-snaznom-bosanskom-kraljevstvu

Srednjovjekovna bosanska dinastija 
Kotromanići(Kotromanosc)
Kotromanići su bili bosanska vladarska dinastija 
koja je vladala približno od 1250. do 1463. godine. 
Vladali su u Bosni kao banovi i kasnije kao kraljevi.
Države Bosna-Osnivač Prijezda I 
Posljednji vladar Stjepan Tomašević
Tekst povelje bana Stjepana II Kotromanića Dubrovčanima
(15. Avgusta 1332. godina)
Utvrdi zakon ki je prvo bio medju Bosnom i Dubrovnikom, 
da zna vsaki clovjek, koji je zakon bil: 
Ako ima Dubrovcanin koju pravdu na Bosnjaninu - 
da ga pozove pred gospodina bana 
ili pred njegova vladaoca - 
roka da mu ne bude odgovoriti.
Ako Bosnjanin zapsi da nije duzan - 
da mu na-rece priseci samosestu, 
koje ljubo postavi banj rod. 
A kto Dubrovcanin ubije ali posjece u Bosni ili Bosnjanin 
Dubrovcanina - ta pravda da je pred gospodinom banom, 
a osud da grede banu na njih. Ako bude svadja 
Bosnjanina z Dubrovcaninom u Dubrovnici - 
da sudi knez dubrovacki i sudje a globa opcini. 
Ako Bosnjanin bude duzan, a pobjegne iz Bosne z dugom - 
da mu nije vjere ni ruke od gospodina bana! 
Ako Bosnjanin izme dobitak dubrovacki na vjeru, 
i knjiga bude u Dubrovnici, ako knez i sudje poslju 
da je knjiga prava da je vjerovana, 
da plati Dubrovcaninu i bez prestavstine! 
Ako rat bude, casa Bog uslisi, medju Bosnom i Dubrovnikom, 
da gospodin ban da rok Dubrovcaninom sest mjeseci, 
da podju u Dubrovnik slobodno - 
na to im je vjera gospodina bana Stjepana! 
A Dubrovcane da zivu u Humskom zemljom 
u njih zakonu - u prvom...
Stjepan Kotromanosc 15. Avgusta 1332. godina

“SARAJEVO

Spomenik BOSANSKOM KRALJU TVRTKU 

postavljen prekoputa zgrade Predsjedništva BiH”

 Komentar:

Dobrodošao, TVRTKO BOSANSKI KRALJU.

Ne obraćaj pažnju na separatističke ekstremiste - 

Bosance koji glume da su nešto drugo.



Prvog bosanskog kralja okrunio je njegov djed, 

odnosno episkop ili poglavar šizmatičke Crkve bosanske 

u mjestu Mili, a to su današnji Arnautovići kod Visokog. 

Krunisanje je obavljeno u crkvi svetog Nikole 

i značaj jednog takvog političkog događaja je nesporan.

U to vrijeme evropske vladare krunisale su 

katolička i pravoslavna crkva. 

Bosanske kraljeve je ipak krunisala Crkva bosanska, 

sa izuzetkom posljednjeg kralja Stjepana Tomaševića 

koji je 1461. godine krunisan papinskom krunom u Jajcu.

Crkva bosanska je bila autohtona crkva u Bosni 

koja je postojala tokom srednjeg vijeka. 

Bosna je od samog početka srednjeg vijeka 

bila posebna etnička, kulturna i politička cjelina. 

Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj 

koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, 

kako u sferi duhovnosti (domaća vjera), 

tako i u kulturi (stećci, pismo bosančica), 

politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, 

razvijena i jaka država).

BiH-Kraljevski grad Visoko

Jesu li Kotromanići znali za piramide?

Stari grad Visoki, ispod kojeg arheolog Semir Osmanagić 

danas traga za najvećim i najstarijih piramidama u svijetu 

prvi put službeno spomenut u službenim spisima. 

1. septembra 1355. godine, 

Stari grad Visoki spomenuo je u povelji  mladi ban 

Tvrtko I. Kotromanić pod nazivom 

"in castro nosto Visoka vocatum".

Stari grad Visoki smješten je na vrhu 

Bosanske piramide Sunca.

Stari grad Visoki poznati je srednjovjekovni grad 

i tvrđava koja je nastala tokom 14. stoljeća 

na brdu Visočici(Bosanska piramida Sunca). 

U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice

(Piramide Sunca)se danas nalazi grad Visoko.

Stari grad Visoki postat će rano središte 

Bosanske banovine, kasnije i kraljevstva,

a šest i po stoljeća kasnije 

ovo mjesto će dospjeti u centar svjetske javnosti 

kada je istraživač Osmanagić objavio 

da se ispod Starog grada Visoki, 

kao i ispod okolnih brda, kriju jedne od najvećih 

i najstarijih piramida u svijetu. Visoko je postalo 

poznato i kao Bosanska dolina piramida.



https://nap.ba/news/15695

Bosna i Hercegovina

Tuzla je spomenik kralja Tvrtka dobila još 2012. godine, 

nikome nije bio sporan.

Spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću, rad mladog 

akademskog skulptora iz Sarajeva Adisa Lukača, 

postavljen je u septembru 2012. godine 

u Gradskom parku Tuzla. Tada je postavljen i kameni obelisk,


na kojem je ispisan tekst Povelje Kulina bana.

Tvrtko je za kralja krunisan 1377. godine, kada se, 

i kao potomak Nemanjića po baki, proglasio kraljem 

Bosni, Srbljem, Humu, Usori, Podrinju, Donjem kraju 

i Zapadnoj strani. Nakon pripajanja područja u Dalmaciji 

i Hrvatskoj, dodao je naslov kralja Hrvatske i Dalmacije, 

a time i znatno proširio teritoriju Kraljevine Bosne.

Spomenik i dalje krasi Gradski park u Tuzli, mjesto druženja


i širenja prijateljstava. Pogledajte video

https://n1info.ba/vijesti/tuzla-je-spomenik-kralja-tvrtka-dobila-jos-
2012-godine-nikom-nije-bio-sporan/

Mjesto druženja i sirenja prijateljstva? Jel 
se i navecen siri prijateljstvo u tom parku? 
Pitam za prijatelja.

Bosanska vladarska dinastija Kotromanići.

*O bošnjačkoj kraljevskoj porodici Kotromanić: 

Ime Kotromanić je ilirsko u osnovi, 

kao sto je Bosna riječ ilirskog porijekla, a samim time 

i ime za njen narod, Bošnjaci, je izvedenica ilirske riječi.


Dakle, Kotromanići su bošnjačka i naravno bosanska 

kraljevska porodica, koja je kao i svaka druga 

kraljevska porodica u Evropi imala krvne veze 

sa drugim kraljevskim i plemićkim porodicama, 

pa tako i sa Nemanjićima. 

Jedna od Tvrtkovih baba je bila kćerka 

srpskog kralja Dragutina i Mađarske princeze (katolkinje) 

i to je sva Tvrtkova krvna veza sa Srbima. 

-Jedan od najpoznatijih srpskih historičara, Sima Ćirković,


sam naglašava da u trenutku kada Tvrtko pretendira 

da uzme i srpsku kraljevsku krunu, pored bosanske, 

u nijednom srpskom rodoslovu nema nikakvog pomena 
Kotromanića, Ćirković doslovno konstatuje sljedece: 

“…ni u jednom od srpskih rodoslova nema nikakvog 

spomena vladara iz kraljevske porodice Kotromanić”



–     Povelja Bosanskoga Kneza Vladislava Stjepanovića 

iz 1353 godine: “I da ne moze prijeti nitkore 

u nasem gospodstvje Vlatkova cloveka, ni sam Ban Tvrtko, 

ni njegov brat Knez Vlk, bez volje Kneza Vlatka. 

Na to su mu vjeru dali i prisegli! 

A tojzi vjeri i prisesi svjedoci – Dobri Bosnjani”



–    Jelena Kotromanić,1354 godine: 

“V`ono vrijeme, kada pridje gospoja Bana mati s` Ugra 

i s` svojim sinom i s` Knezom s` Vlkom 

i kada bi stanak na Milah vse Zemlje Bosne 

i Dolnjih kraji i Zagorja i Hlmske zemlje, prisegla je 

gospoja Bana mati i njen sin gospodin Ban Tvrtko 

dumanadesete Dobri Bosnjane, Knezu Vlatku Vlkoslavicu,

a sizi su prisegli.”



–    Povelja Kralja Tvrtka iz 1366 godine: 

“I sto ga ne sudi Djed s dva Strojnika s njim i da ne suzanj


nikadar dokle je korijen u Bosne Crkve Bozje. 

Da o tom ima crkva stati.


A tomu svjedoci Dobri Bosnjane: 

Vojevoda Vlkac, Zupan Crnul, Knez Bogad, 

Tepcic Belhan, Knez Branko Prinic.”

“Bosanske kraljeve je krunisala Crkva bosanska, 

sa izuzetkom posljednjeg kralja Stjepana Tomaševića 

koji je 1461. godine krunisan papinskom krunom u Jajcu.”

Crkva bosanska je bila autohtona crkva u Bosni 

koja je postojala tokom srednjeg vijeka. 

Bosna i Hercegovina

KRATKA HISTORIJA

"Bosanska crkva"

... U srednjovjekovnoj Bosni bile su prisutne 3 religije: 

bogomilska, katolička, pravoslavna. 

Većina stanovništva je slijedila bogomilsku religiju. 

Iako je njegova osnova bila kršćanska, 

službena crkva (katolička i pravoslavna)proglasila 

je to lažnom religijom (herezom). Ova vjera se 

u dokumentima naziva patarenička,manihejska itd., 

Dok je domaći dokumenti u organizacijskom smislu 

nazivaju „bosanskom crkvom“. 

Njeni članovi su se nazivali “dobrim kršćanima”. 

Danas se to vjerovanje u našem narodu naziva 

Bogumilstvo, a njegovi članovi su Bogumil. 

Srednjovjekovna bosanska država uređena je na način 

na koji su bile organizirane sve tadašnje evropske države. 

Na čelu je bio vladar koji je u ranijem razdoblju 

nosio ime Bana, a kasnije kralj. 

Svi su oni poticali iz lokalne vladajuće porodice 

Kortomanića,  iz srednje Bosne. 

*******

Kada je sultan Mehmed II Fatih Fahir 

došao u Bosnu 1463. godine, nije joj bilo spasa.

Kralj Stjepan Tomašević (1461.-1463.) grozničavo je zatražio


od europskih saveznika njihovu ranije obećanu pomoć, 

ali su ga svi iznevjerili. 

Na svoj narod se nije mogao osloniti jer je vjerski progon 

koji je izveo protiv domaćeg stanovništva 

ostavio dubok trag. 

Došlo je do masovnog prelaska Bogumila u islam, 

i to se odvijalo bez prisile. Osnovni razlog za to je bio
taj 

što su Bogumile stoljećima progonile europske vojske 

inkvizicije i križari, kao i mnogi zajednički elementi 

koji su bili prisutni u bogumilstvu iislamu.

***

Krvavom i tužnom istinom i mi Bošnjaci smo “prvaci” 

te historije na kraju 20.stoljeća.

Sudbinu punu neizvjesnosti svi, ama baš svi, 

nosimo na svojim plečima i danas.

E sada ce im mali prigradski djilkos Drasko 
suknuti i podici spomenik srpskom kralju Tvrtku u 
sred Banjaluke....nadam se da ce seljacic 
napraviti spomenik sa starim Bosanskim tj grbom 
Kotromanjica ljiljanima....

BOSANSKI KRALJ TVRTKO I KOTROMANIĆ

Arheolog i historičar prof.dr.Enver Imamović 

Tvrtko I

https://www.youtube.com/watch?v=g8nYko1m0fE



Stjepan Tvrtko I Kotromanić rodjen u Srebreniku oko 1338,

a umro je oko 10. marta 1391) je bio 

bosanski ban od 1353. do 1377. godine, a zatim i 

prvi bosanski kralj do 1391. godine.

Bio je sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, 

te unuk Stjepana I Kotromanića, 

Jelisavete Nemanjić i Juraja II Šubića.

Tvrtko je bosanski vladar i tu treba staviti tačku.

Kruna je bila simbol suvereniteta, nezavisnosti i moći. 

To je bilo feudalno uređenje vlasti bazirano na tome 

da velikaši imaju svoje posjede koji su im donosili 

privrednu i društvenu moć. Iako je među bosanskom 

vlastelom često dolazilo do sukoba kojima su nastojali 

proširiti svoje utjecaje, 

suludo je govoriti da su bili anarhični 

i da nisu bili svjesni države i krune. 

Na koncu, moćna vlastela je svjedočila na poveljama 

bosanskih vladara (najviši pravni akt), 

pa tako i Tvrtkovim, potpisivajući se kao 

“Sva Bosna”, 

“Sav rusag bosanski” itd.

Vlastela je učestvovala u biranju vladara kroz Sabor 

što je još jedan od dokaza nezavisnosti i samostalnog 

političkog odlučivanja Bosne.



https://n1info.ba/vijesti/tvrtko-je-bosanski-vladar-i-tu-treba-
staviti-tacku/



 p.s.

BiH susjedne zemlje Srbija i Hrvatska 

istorijskim/povijesnim revizionizmom zajednički 

sinhronizovano decenijama raznim prevarama 

vode hibridni medijski rat protiv BiH.

Historija BiH dokumenti:

“Bosanske kraljeve je krunisala Crkva bosanska, 

sa izuzetkom posljednjeg kralja Stjepana Tomaševića 

koji je 1461. godine krunisan papinskom krunom u Jajcu.”



•Skandalozna izjava predsjednika HDZ-a BiH 

Dragan Čović je Jajce nazvao 

"hrvatskim kraljevskim gradom".

•Dejan Kovačević, predsjedavajući Skupštine 

Zeničko-dobojskog kantona, kaže kako je 

takva Čovićeva izjava u najmanju ruku skandalozna.

Jučer su u Jajcu izrečene poruke koje ne doprinose 

boljem razumijevanju i jačanju saradnje 

među svim građanima Bosne i Hercegovine. 

Izjava da je Jajce hrvatski kraljevski grad 

je u najmanju ruku skandalozna. Povijesni revizionizam 

i pokušaj kroatizacije prijestolnice bosanskih kraljeva 

je nedopustiv i ne ide u prilog afirmaciji višestoljetnog 

društvenog zajedništva i društvene šarolikosti ove zemlje, 

rekao je Kovačević.

kad kopirate poveznicu sa Youtube-a brišite sve što stoji
iza znaka upitnika, uključujući i
upitnik,jer to je kod putem kojeg kontroliraju
gdje se šta dijeli na mreži.

Za 77 godina 22 stoljece, a mi se lozimo o bosanskom kralju
koji 
se rodio hiljadutrista i neke. I bio kralj bosanski. A
vozovi prolaze, 
mladih sve manje, djece, srece i rahatluka.

Srpski mit o krunisanju kralja Tvrtka I Kotromanića 

u Mileševu – kako je jezička greška 

proizvela mit o Mileševu



https://bosnae.info/index.php/srpski-mit-o-kralja-tvrtka-u-
milesevu-kako-je-jezicka-greska-proizvela-mit-o-milesevu-2-2



Historijske činjenice:

Tvrtko I Kotromanić prvi bosanski vladar kralj Bosne 

je bio sahranjen u Crkvi sv. Nikole(Crkva Bosanska)

u naselju Mile (današnji Arnautovići)kod Visokog. 

Profesor dr.Imamović je rekao kako je Bosna imala sreću 

jer su otkrivene sve grobnice banova i vladara. 

Prva grobnica bosanskih vladara, gdje su pronađeni 

i ostaci kralja Tvrtka I, je otkrivena 1909. godine 

u Arnautovićima(Mile)kod Visokog.

"To je bio jedinstven nalaz. 

Kada su arheolozi skinuli ploču u grobu su našli stećak, 

a preko stećka plašt sačuvan kao da je tek stavljen. 

Plašt je bio ukrašen državnim obilježjima, 

grbom sa šest ljiljana 

koja se čuvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

BOSANSKI KRALJ TVRTKO

•Objašnjenje pojma “kralj srbljem” još jedan u nizu 

srpskih argumenata o “srpstvu” Bosne

Vjerovatno najgnusnija laž koju možemo čuti od ljudi koji, 
falsificirajući historijske činjenice, 

uporno žele prikazati Bosnu kao srpsku zemlju 

a njene stanovnike kao Srbe jeste tvrdnja 

da bosanski vladari svoj narod i sebe nazivaju Srbima 

zato što u svojoj kraljevskoj titulu sebe navode, 

između ostalog, i kao kraljeve “Srbljem”

U svojoj svečanoj povelji iz 1378. godine Tvrtko I 

nas obavještava da ide u srpsku zemlju kako bi 

naslijedio prijestol svojih praroditelja, gospode srpske. 

Dakle, Tvrtko jasno razlikuje Bosnu i srpsku zemlju 

i navodi ih kao DVA različita teritorija kojima vlada.

Tvrtko ističe dva vladičastvija kojima će vladati 

nakon što preuzme srpsku krunu (u srpskoj zemlji): 

prvo je zemlja Bosna, a drugo je srpska zemlja. 

Tvrtko je prvo okrunjen krunom bogodarovane mu zemlje Bosne,


a onda je otišao u srpskuju zemlju 

da naslijedi prijestol praroditelja gospode srpske – 

a upravo srpska zemlja predstavljo to drugo vladičastvije, 

tj. drugu zemlju kojom on vlada.

Naravno, Tvrtko je preko bake Jelisavete (koja je iz roda 

Nemanjića – vladajuće dinastije u Srbiji u srednjem vijeku)


krvno povezan sa srpskim vladarima 

i upravo na osnovu te krvne veze on i preuzima srpsku krunu


i nasljeđuje srpski prijesto koji je u to vrijeme, 

tačnije od 1371. godine upražnjen 

nakon smrti Stefana Uroša V (poznatog kao Uroša Nejakog), 

a upravo Tvrtko pretendira na Krunu koju će, 

ispostavit će se na kraju, i preuzeti.

Nakon što je preuzeo titulu kralja Srbljem, Tvrtko nam kaže


da je načeo kraljevati i praviti prijestol srpske zemlje. 

Ove njegove riječi nam govore da se odrednica Srbljem 

koja se upravo tada po prvi put javlja u titulama 

bosanskih vladara odnosi na srpsku zemlju 

koju je Tvrtko pripojio svojoj matičnoj zemlji Bosni 

(bogodarovana zemlja Bosna – 

kako se kaže u jednom dijelu Povelje).

Da se gospoda srpska odnosi na vladare srpske države 

pokazuje i dio Povelje u kojem Tvrtko kaže sljedeće:

I upomenuše Kraljevstvu mi o svojih zakoneh i uvjeteh 

i poveljeh, koje su imali s praroditelji Kraljevstva mi, 

z gospodom bosanskom

Na još jednom mjestu se o ovome govori:

i sizi vlastele ushotiše potvrditi u kraljevstva mi 

svoje zakone i uvite, koje su imali s praroditeli 

i roditeli kraljevstva mi z gospodom bosanskom 

i sa gospodinom banom Stjepanom…

•U Povelji gradu Šibeniku, 

koju je izdao na latinskom jeziku, kralj Tvrtko se titulira


kraljem Raške, Bosne, Primorja itd., 

iz čega se jasno vidi da je etnička odrednica 

Srbljem (Srbi) izbačena iz titule a na njeno mjesto 

je došao toponim Raška – što nam govori 

da Srbi koji se spominju u titulama bosanskih kraljeva 

i označavaju upravo zemlju Rašku u kojoj oni žive.

Dio Povelje, koji o tome govori, 

jeste na samom početku iste:

Nos Stephanus Tvertcho dei gracia Rascie, 

Bossne Maritimeque etc. rex…

U latinskom izdanju imamo sljedeću formulaciju: 

“kralj Raške, Bosne i Primorja”.

U domaćem izdanju titula je formulisana na sljedeći način: 

“kralj Srbljem, Bosni i Primorju”.

Dakle, i više je nego očigledno da je etnička odrednica 

Srbi (Srbljem) sinonim za zemlju u kojoj oni žive.

•Treća oblast kojom Tvrtko vlada jeste Primorje 

i Tvrtko kaže kako mu je, u tom smislu, u susret izašao 

slavni i dobronaročiti grad Dubrovnik.

Da je zaista riječ o naslijeđivanju titule kralj Srbljem 

od srpskih vladara (čija je loza izumrla smrću Uroša V.), 

vidi se i po činjenici da će Dubrovčani plaćati 

srpski dohodak Bosanskoj državi koji su RANIJE plaćali 

gospodi srpskoj, tj. Srbiji.

Vidimo, dakle, da je odrednica Srbljem 

zamijenjena toponimom srpska zemlja. 

Sve je jasno – ono što možda još treba naglasiti 

jeste činjenica da su Bosna i srpska zemlja 

dvije različite zemlje.

Cijeli tekst:

https://hamdocamo.wordpress.com/2013/06/30/objasnjenje-
pojma-kralj-srbljem-jos-jedan-u-nizu-srpskih-argumenata-o-
srpstvu-bosne/