1.MART

   

Svima Bosancima i Hercegovcima , 

u domovini i van nje, 

SRETAN  1. MART –  

DAN  NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE !!!

1.MART važi za jedan od najznačajnijih datuma 

u modernoj historiji naše zemlje.

*Bosna i Hercegovina je 01.03.1992 godine 

izabrala svoj samostalni put 

 i opredijelila se za nezavisnost utemeljenu 

na svojoj stoljetnoj/hiljadugodišnjoj državnosti.

*Dan nezavisnosti građani i narodi Bosne i Hercegovine  

i ove godine dočekuju u posebnim i izazovnim okolnostima 

u kojima se od nekih upravo pokušava osporiti 

i razbiti bh državnost i nezavisnost.

Borba za BiH se  nastavlja  istinom i činjenicama 

koje  nikada u istoriji  nisu mogle izbrisati 

Bosnu i Hercegovinu , njene građane i narode.

************

*Referendum za nezavisnost BiH je održan na preporuku 

Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji,

u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ. 

Referendum o nezavisnosti stigao kao epilog 

raspada Jugoslavije jer su prije BiH referenduma 

Slovenija i Hrvatska več održale referendum o nezavisnosti 

i njihovi gradjani su večinski odlučili da napuste 

Jugoslaviju(koju je činilo 6 ravnopravnih republika).

-Nakon prestanka postojanja Jugoslavije 

postojala je otvorena neskrivena prijetnja susjednih zemalja


prema BiH,gdje je BiH trebala biti podjeljena 

izmedju Srbije i Hrvatske(Karadjordjevo,25. mart 1991,

dan susreta Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića, 

kada su dogovorima definitivno počeli 

dijeliti Bosnu i Hercegovinu...),

a Bošnjaci(tad "Muslimani")su trebali nestati.

*14. 10. 1991. godine je Skupština SR BiH 

usvojila deklaraciju o nezavisnosti.

*Referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine 

Održan je 29. februara i 1. marta 1992 godine, 

a označavao je opredjeljivanje građana 

ka budućnosti zemlje.Punoljetni građani 

Socijalističke republike Bosne i Hercegovine 

glasali su o nezavisnosti Bosne i Hercegovine 

na referendumu na kojem je jedino pitanje bilo:

Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, 

državu ravnopravnih građana, 

naroda Bosne i Hercegovine - 

Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda 

koji u njoj žive?

*Referendumu je pristupilo ukupno 2.073.568 glasača 

što je predstavljalo izlaznost od 64 posto 

građana Bosne i Hercegovine koji su se odazvali 

referendumu o nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Od ukupno izašlih na glasanje 

njih 99,44 posto glasalo je „ ZA “.

************

*Rezultati referenduma prihvaćeni su 6. marta 1992.godine 

u Parlamentu Bosne i Hercegovine.



*Zemlje članice Evropske zajednice priznale su 

Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992. godine. 



*Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu 

dan kasnije, 7. aprila 1992.godine.



*Bosna i Hercegovina je zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom 

isti dan 22. maja 1992. godine primljena 

u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda(UN).



*BiH Parlament je 28. februara 1995. donio odluku

(objavljen u Službenom listu RBiH broj 9/95.)da se 

1. mart slavi kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.



*Evropska ekonomska zajednica priznala je ovaj dan 

1.mart kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.



*Prema mišljenju međunarodnih posmatrača, 

kako je navedeno u Odluci Ustavnog suda BiH, 

“referendum je obavljen prema međunarodnim 

demokratskim standardima” i 

kako je navedeno u Službenom listu SRBiH, 

Odluka o raspisivanju republičkog referenduma o utvrđivanju

statusa Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine 

donesena u skladu s tada važećim ustavom i legislativom, 

kao i da je i Ustavni sud BiH potvrdio da je proveden 

u skladu s tadašnjim važećim zakonima.

Ustavni sud je utvrdio da je referendum o statusu BiH 

predložila međunarodna Arbitražna komisija 

te da su bili pozvani “svi građani Bosne i Hercegovine, 

bez ikakvih razlika i pod međunarodnom kontrolom”.

************

*Historija BiH

Dokumentarni Video 

(1:05:50)

PRVI MART 

PUT U NEZAVISNOST



https://youtu.be/GtPOC_3RtE4

Sretno ! Dogodine u prizrenu i bihacu !

SRETAN DAN NEZAVISNOSTI NAŠE ZEMLJE 

SVIM ONIM NARODIMA I GRADJANIMA 

KOJI BOSNU I HERCEGOVINU 

SMATRAJU SVOJOM DOMOVINOM.

"Da te volim duša zna draga moja BiH"

Mojoj dragoj BiH

Video:



https://youtu.be/2rPVrDsgA-o



Mojoj dragoj BiH

Da te volim, duša zna


Draga moja BiH


Ispod behar gradova


Huče Bosna i Neretva

Una Drinu doziva


Preko vječnih planina


Tu su naša ognjišta


Stoput krvlju plaćena

Bosno i Hercegovino


Naša domovino

Digni se iz pepela


Kao stoput do sada


Sad s' mirisom ljiljana


Ljubavi moja

Ispod Save do mora


Puno boli, puno sna


Svakoj majci srce zna


Sevdah se od tuge tka

Zemljo mojih djedova


Dok je tvojih sinova


Ti ćeš biti prkosna


Slobodna i ponosna


Zemljo naših djedova

 p.s.

Ismet Kurtović nekadašnji frontmen i autor jednog 

od napoznatijih "baladnih" bendova bivše Jugoslavije, 

Drugog načina 

nije ni slutio da će jedna patriotska pjesma 

"Mojoj dragoj BiH" snimljena 1992. godine 

postati simbol i nesuđena himna.

Ali kada je počeo rat u BiH, 

umjesto o romantičnoj ljubavi, 

njegova pjesma govori o ljubavi prema domovini - 

Bosni i Hercegovini. 

Ismet i njegov brat Fikret napisali su ovu pjesmu, 

a u njenom snimanju sudjelovali su svi koji su bili 

na neki način vezani uz BiH i tada su živjeli u Zagrebu. 

Bio je to najljepši muzički izraz podrške našoj zemlji.

Sretan praznik svim Bosancima i Hercegovcima.

U interjuu za Anadoliju 

Akademik Mirko Pejanović, 

član ratnog Predsjedništva RBiH: 

I Srbi su glasali za nezavisnost BiH

Neminovnost za republički referendum 

građana o nezavisnosti Bosne i Hercegovine 

proisticala je iz istorijskog konteksta, 

poručio je povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, 

u intervjuu akademik Mirko Pejanović, 

član ratnog Predsjedništva RBiH.

Profesor Pejanović pojasnio je šta je istorijski kontekst.

“Negdje 1990., 1991./1992. godine odvijao se proces 

disolucije jugoslovenske socijalističke federacije. 

Neki radije vole reći raspad. 

Ali, to je uistinu bila disolucija. 

I naravno, tražilo se rješenje kako proći tu disoluciju. 

Jedna opcija je bila sačuvati jugoslovensku federaciju 

uz neke reforme. Ali, tu koncepciju, tu opciju 

nisu podržale većina tadašnjih republika 

koje su činile jugoslovensku federaciju. 

Jedna od ideja bila je od predsjednika BiH i Makedonije 

Alije Izetbegovića i Kire Gligorova 

da se napravi asimetrična federacija, 

da ostane neki oblik zajedničke države. 

Međutim, ni to nije prihvaćeno. 

To nije prihvaćeno od onih koji su tada 

imali najviše odstupanja od toga, a to su 

Republika Srbija i Republika Hrvatska i njihovi lideri. 

I naravno onda je samo po sebi došla na djelo treća opcija,


a to je da jugoslovenske republike koje su 

kroz odluke AVNOJ-a formirale jugoslovensku federaciju 

se odluče za proglašenje svoje nezavisnosti i suverenosti”,


istakao je Pejanović.

Osporavanje Dana nezavisnosti 

ne može dovesti u pitanje državu BiH

On navodi i političke snage koje legalno djeluju, a koje 

se vraćaju na koncepciju iz vremena 1991. i 1992. godine 

i cijelog rata.“To su snage koje bi i dalje zagovarale 

etničku podjelu do kraja. I destrukciju države BiH. 

Na kraju krajeva, imamo to javno u istupima lidera 

nekih stranaka u RS-u, posebno SNSD-a. 

Dokle će to trajati, to će istorija pokazati. 

To ne može dovesti u pitanje državu BiH i njen razvitak. 

Jednog dana kada te elite prestanu vršiti nasilje 

nad građanima u tom smislu i oko toga 

narod će normalno prihvatati ono što mu pripada”, 

izričit je Pejanović.

Pejanović otkriva detalje iz jednog razgovora s Miloševićem


u vremenu rata, 1994. godine.

“Milošević mi u razgovoru kaže: Ovi moji na Palama, bre, 

oni ne prihvataju nikakve mirovne planove. 

Oni bi samo da se ratuje, da se ljudi ubijaju. 

Ne vide ili neće da vide da je svet omogućio i učinio 

da BiH bude suverena i nezavisna država. 

Tada je Milošević prelomio i krenuo u pregovore 

u okviru Kontakt skupine i naravno došlo se do mira”, 

kaže Pejanović.

– Odnosi s Hrvatskom i Srbijom ovise 

ko je tamo politička elita –

To, da je cijeli svijet omogućio i učinio 

da BiH bude suverena i nezavisna država je, 

kaže, Pejanović tačno.

“Bosanskohercegovačko pitanje je internacionalizirano. 

Cijela međunarodna zajednica je stala iza tog projekta 

da se zaustavi rat, da se omogući razvoj države, 

da se omogući njena integracija u EU i NATO savez. 

Prema tome, to je vodilja. 

Ponašanje aktuelnih vlasti u Hrvatskoj i Srbiji 

ovisi od toga koje su elite na čelu...

Entiteti ne mogu ugrožavati integritet države BiH-

dijelovi, entiteti, ističe Pejanović, koji su nastali 

po dejtonskom ustavu kao nova organizacija BiH 

imaju svoje autonomije i imaju svoju ustavnu poziciju, 

ali nemaju poziciju da mogu dovoditi u pitanje 

državni integritet i interes države BiH 

za njen cjelovit razvoj.

“Ako to rade, oni, prije svega, potkopavaju svoju osnovnu, 

jer su oni dio države BiH”, stava je Pejanović.

Pridružujem se čestitkama.

Vidim,dezurne patriote prespavale cestiku.Da ih ne
spominjem,prepoznat ce se..

Muzičari BiH - Zemljo moja 

https://youtu.be/73fPuNL6GYw

Arhiv:

-Bio je 14. oktobar 1991. godine kada je 
Skupština SR BiH usvojila deklaraciju o nezavisnosti, 
tadašnji lider SDS-a Radovan Karadžić
otvoreno je zaprijetio muslimanskom narodu nestankom: 
“Ovo nije dobro što vi radite. Ovaj put na koji vi želite 
da izvedete BiH jeste ista ona autostrada pakla i stradanja
kojim su pošli Slovenija i Hrvatska. 
Nemojte da mislite da nećete 
Bosnu i Hercegovinu odvesti u pakao, 
a muslimanski narod možda u nestanak,
jer muslimanski narod ne može da se odbrani 
ako bude rata ovdje'. 
Ove riječi nisu bile samo 
dio neprimjerene skupštinske retorike. 
U ratu koji je uslijedio stotine hiljada ljudi je ubijeno, 
više od milion protjerano, a ratnim zločinima 
i genocidom izmijenjena je demografska struktura BiH.
Vođe bosanskih Srba, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, 
maštali su o ujedinjenju Srba u jednu državu, 
ali su prvo pokušali da prošire teritoriju 
koju su kontrolisali Srbi.
Smatra se da je rat u Bosni bio najkrvaviji rat u Evropi 
posle Drugog svetskog rata.
Prema podacima demografa 
Jana Zvežhovskog i Eve Tabo, pribavljenim 
za potrebe Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju, 
tokom rata stradalo je između 89 i 105 hiljada ljudi. 
Od toga su 65 odsto bili bosanski muslimani, 
21,5 odsto Srbi i 8,5 odsto Hrvati.
Rat je praćen etničkim čišćenjem, koncentracionim logorima,
mučenjima i zločinima nad zatvorenicima, 
masovnim silovanjima žena, među kojima su 
mnoge kasnije izvršile samoubistvo.
Haaški sud drugostupanjskom presudom 
24. ožujka 2019. godine je osudio Radovana Karadžića
(jedan od osnivača SDS-a. Predsjednik stranke 
od osnivanja 12. jula 1990. do 19. jula 1996.)
na doživotnu kaznu zatvora, zbog počinjenih zločina 
protiv čovječnosti, istrebljenje, ubojstva, 
ubojstvo kao kršenje zakona ratovanja, deportaciju, 
nehumana djela i prisilno premještanje, širenje terora, 
protupravne napade na civile te uzimanje talaca - 
koje je on počinio u svojstvu prvog predsjednika, 
tj. efektivnog osnivača Republike Srpske 
i u svrhu stvaranja Republike Srpske.)

Bosna i Hercegovina je i dalje pod pritiskom 
"izmedju čekića i nakovnja"
od strane susjednih zemalja Srbije i Hrvatske 
koji iscrpljuju,prijete i guše BiH.
(Nastavak Karadjordjeva '91,dogovor Tudjman-Milošević 
o podjeli BiH izmdju Srbije i Hrvatske,
samo sad su još opasnije njihove nove metode,
skupo plačena inostrana lobiranja i novi izvršioci projekta
 "velika srbija" i "velika hrvatska").
Jedini način izlaska BiH iz ove veoma nezgodne 
zamršene pozicije gdje je "mala bara sa puno krokodila"
je HITNO punopravno članstvo u euroatlanske 
sigurnosne organizacije prije svega u 
NATO(vojna odbrambena sigurnost)i 
EU(ekonomska i pravna sigurnost) 
i tek tad BiH može odahnuti,disati punim plučima 
i krenuti ka sigurnijoj budučnosti i boljitku...

Dokumentarni film

"DA SE NE ZABORAVI"

Agresija na BiH 1991-95

BOSNA ili smrt 

(Video/01:49:53)



https://youtu.be/xAbSY8W5nbo

OHR - Christian Schmidt

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu koristi 

svoje ovlasti samo u jednom dijelu BiH entitetu Federacija,

a skroz je neaktivan u manjem BiH entitetu rs 

gdje je OHR Visoki predstavnik potrebniji 

jer su skroz obespravljeni Bošnjaci i Hrvati 

iako su konstitutivan narod i po dejtonskom sporazumu 

bi trebali imati ista prava kao i Srbi u entitetu rs.

SDP bi trebao iz Sarajeva u Banjaluku poslati 

svoje visoke zvanicnike srpske nacionalnosti 

Sašu Magazinovica,Igora Stojanovića,

ili Pedju Kojovića iz Nase Stranke da pokušaju tamo 

bar malo poboljšati katastrofalan položaj 

Bošnjaka i Hrvata u entitetu rs.

Sve nevladine organizacije slobodno djeluju i aktivni su 

na području entiteta Federacija,dok su skroz neaktivne 

i ništa konkretno nerade dobro plačene 

nevladine organizacije na području entiteta rs..

Mediji čak javljaju da i rukovodstvo SDP m-a prebacuje svog


potpredsjednika Vojina Mijatovića iz Banjaluke entiteta RS 

gdje živi i gdje je itekako potreban i bespotrebno 

ga šalju u Sarajevo entitet Federacija,

jer kako Banjalučanin Vojin Mijatović živeći u Sarajevu 

može pomoći obespravljenima u Banjaluci???

Čudna politika Visokog predstavnika,

nevladinih organizacija,SDP-a…

Visoki predstavnik Christian Schmidt 

tokom svog dosadasnjeg mandata predstavlja politiku 

da gdje su BiH Srbi u vecini to je iskljucivo “Srpsko”,

gdje su BiH Hrvati u vecini to je iskljucivo”Hrvatsko”,

a gdje su Bosnjaci u vecini to je “zajednicko”(gradjansko).

Bosnjaci koji su  najbrojniji narod(51%)su i najugrozeniji 

i usamljeni u stalnim nastojanjima da svi BiH gradjani 

budu ravnopravni na cijelom prostoru BiH.

Sadasnja politika Visokog predstavnika Christian Schmidta 

je da se gradjanska BiH pravi samo na podrucju 

gdje su Bosnjaci u vecini.

Visoki predstavnik 

Christian Schmidt ima samo dva pravicna izbora/rjesenja:

1.Da se gradjanska BiH uspostavi na cijelom prostoru BiH 

gdje bi se iskladilo gradjansko i nacionalno,

gdje bi svi BiH gradjani bili ravnopravni 

na cijelom prostoru BiH 

sto je i najbolje za vecinu BiH gradjana.

2.Reciprocitet

Dakle neki pravedan balans 

sve sto BiH Srbi imaju zakonski u entitetu rs 

gdje su vecinski narod,

da ta ista prava,zakone imaju Bosnjaci 

na teritoriju gdje su vecinski narod.

Npr. sva prava koja BiH Srbi imaju u Sarajevu 

da ta ista prava imaju Bosnjaci u Banjaluci 

u gradskoj upravi,skupstini grada BL,

direktorske pozicije,itd.

GENOCID Karadžićeva naredba: 

Pobijte sve što stignete!

u “zaštićenoj UN zoni”Srebrenice…

Radovan Karadžić, nekadašnji predsjednik entiteta R.S.

je 8. marta 1995. godine, pod oznakom “vrlo hitno”, 

na dvadesetak stranica, uputio “Direktivu” 

za dalja dejstva pripadnicima Vojske RS-a.

– Što prije izvršiti potpuno fizičko odvajanje 

Srebrenice od Žepe, čime spriječiti 

i pojedinačno komuniciranje između ovih enklava. 

Svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim 

aktivnostima stvoriti uslove totalne nesigurnosti, 

nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka 

i života mještana 

u Srebrenici i Žepi – napisao je Karadžić.

…

Snage bosanskih Srba su 6. jula granatirale Srebrenicu 

i napale posmatračka mjesta UN-a, 

čime je počelo zauzimanje ovog grada. 

Na osnovu uspjeha operacija Drinskog korpusa VRS-a 

protiv snaga Armije RBiH i snaga UNPROFOR-a 

u “zaštićenoj zoni”, 

u kasnim večernjim satima 9. jula 1995. godine, 

Glavni štab VRS-a šalje naređenje 12/46-501/95 

isturenom komandnom mjestu Drinskog korpusa, 

na ruke generala Krstića i Gvere.

Svjedočenje u Hagu

11.jula 1995.godine Karadžić potpisuje odluku 

o imenovanju Miroslava Deronjića 

za civilnog komesara općine Srpska Srebrenica, 

što potvrđuje da je haški optuženik 

praktično rukovodio operacijama u Srebrenici. 

Deronjić je tako bio čovjek od povjerenja 

osuđenom zločincu u ovom kraju.

Pored dokumenata koji jasno dokazuju 

Karadžićevu odgovornost za genocid u Srebrenici, 

tome svjedoči i iskaz Deronjića kojeg je dao 

tokom suđenja u Hagu. 

Kako je naveo, postojala je praksa 

da Karadžić obilazi terene, 

te da ponekad zakazuje sastanke u pojedinim općinama, 

gdje se razgovaralo o raznim političkim i vojnim pitanjima.

Prema njegovom kazivanju, on je tih mjeseci odrađivao 

ono što je Karadžić od njega tražio, 

te nakon što se upoznao o kompletnom stanju na terenu, 

odlazi 9. jula na Pale. Želio je da sazna 

koja je svrha akcije na Srebrenicu. 

Karadžić mu je postavio pitanje o stanovništvu 

u srebreničkoj enklavi.

– Često sam mu govorio da, po mojim procjenama,stanovništvo,

koje je došlo na te prostore nakon raznih ofanziva, 

broji na teritoriji Srebrenice oko 40.000 ljudi. 

Karadžić me upitao: “Šta vi Miroslave mislite uraditi 

sa tim stanovništvom dolje?” Ja sam mu odgovorio 

oprilike ovako: “Gospodine predsjedniče, 

ja ni u snu ne mogu pretpostaviti razvoj događaja 

prilikom ulaska u Srebrenicu.” 

Rekao sam mu da je uzaludno da pretpostavljam, 

pošto su mi mnogi pokazatelji nepoznati, 

nismo znali da li će se vojska predati, kako će se ponašati
– 

kazao je Deronjić u Hagu.

– Karadžić mi je rekao sljedeće: 

“Miroslave, to sve treba pobiti”. 

A zatim je dodao: “Sve što stignete”. 

I pritom je koristio “vi” u množini. Zatim je dodao 

sljedeću rečenicu – “princip Zapadna Slavonija “- 

kazao je u iskazu Deronjić.

-Karadžićev čovjek sa instrukcijama je bio i Ljubiša Beara 

(pukovnik i načelnik sigurnosti Glavnog štaba Vojske R.S.)

koji dolazi i govori da se ubijaju zarobljenici. 

I ubijeno ih je više od 8.000 

od 11. do 19. jula u širem rejonu Podrinja.



Većina Karadžićevih saradnika u Podrinju, 

njegovih podređenih, optužena je ili osuđena za genocid 

i druge ratne zločine.



https://index.ba/genocid-karadziceva-naredba-pobijte-sve-sto-
stignete/

Dodik je opet prijetio secesijom

Poziv nakon Dodikovih prijetnji - "NATO trupe u Brčkom, 

to je buđenje iz sna o nezavisnosti RS-a"

Entitet RS nije država nego teritorijalna jedinica 

u sastavu BiH, 

kaže predsjedavajući Predstavničkog doma BiH.

Denis Zvizdić večeras je pozvao na raspoređivanje 

NATO-ovih trupa na području Brčko Distrikta.

Zvizdićeva reakcija stiže nakon današnjih najava 

predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, 

o secesiji manjeg bh. entiteta ukoliko neke odluke 

visokog predstavnika Christiana Schmidta 

ne budu po njegovoj volji.

Objavu Denisa Zvizdića ovim putem prenosimo u cijelosti:

- Dodik ponovo, po ko zna koji put, prijeti secesijom.

Ovaj put zbog državne imovine koja mu treba, 

između ostalog i kao kolateral za nove kredite 

(a planirano je kreditno zaduženje od milijarde KM!) 

bez kojih bh entitet RS ne može ekonomski funkcionisati.

Pa da ponovimo lekcije.

Entitet RS nije država nego teritorijalna jedinica 

u sastavu BiH. 

To je jasno kazano u odluci Ustavnog Suda BIH 

kojim je zabranjeno korištenje sintagme “zajedničke
institucije”.

Titular državne imovine je država BiH i tako će i ostati.

Entiteti/kantoni/gradovi/općine mogu putem državnog Zakona 

o državnoj imovini ili odlukom PS BIH dobiti na korištenje 

državnu imovinu, ali bez prava grunta.

I da, jedan od najboljih odgovora na prijetnju secesijom 

(pored niza drugih, institucionalnih i u skladu sa domaćim i

međunarodnim pravom) jeste raspoređivanje EUFOR-ovih 

ili NATO vojnika u Brčko Distrikt.

To bi bio momenat buđenja iz pustoga sna 

o nezavisnosti bh entiteta RS.

pustite covjeka da uzme kredit.treba platiti 
tenisere

Dajte čovjeku kredit, valja plačati porez za vilu na 
Dedinju. Tragikomedija.