Pravna pomoc

   

Evo, otvaram temu- naslov sve govori (neka vrsta nastavka 
teme "Penzija".
Pitajte bilo sta sto vas zanima iz oblasti prava. Budite 
konkretni, opisite sustinu problema (imena izbjegavajte), 
postavite konkretno pitanje. Odgovor- uputa- savjet-ubrzo 
slijedi.

Konkretno, hocu da kupim kucu, na sta treba da OBRATIM
PAZNJU sto se tice pravne strane, znam nesto vec da je 1/1,
pozeljno, a evo i konkretnije jos, plac je isparcelisan
(1000m2) na vise placeva, jedan mali dio (plac) inace sve se
prodaje u komadu, pise ovako,iz ZKU, pod vlasnicki list,
vlasnik 1/1 Mio Miiic TIP:Privremenog prava koristenja
zemljista a ispod TIP: Prava raspolaganja Opstina Banja
Luka, sta sad ovo znaci cija je u stvari to zemlja sad i da
li kad ja kupujuem to ustvari kupujem opstinsku zemlju tj
taj manji plac (200m2) u sklopu tog velikog placa. Nadam se
da sam bio jasan, imam jos pitanja ali evo da rijesimo ovo
prvo, hvala mnogo.Dragan

Predao sam zahtjev za  starosnu penziju u Pio Banja Luka sa
svim zahtjevanim dokumentima.Cekao sam cetiri mjeseca na
odluku i poslao sam mejl sa pitanjem:"Kad dolazi odluka?"Oni
su pokusali mimo mog znanja i ovlascenja  dobiti potvrdu o
penziji u inostranstvu i naravno penziona sluzba drzave u
kojoj zivim odbila je izdati potvrde.To najinteresantnije u
svemu ovom je da Pio nije trazio takvu potvrdu prilikom
predaje zahtjeva.Moj zahtjev za starosnu penziju lezi kod
njih u ladici.Navodno su mi rekli da pokusam dobiti takvu
potvrdu.Svjestan sam toga da ova potvrda iz inostranstva
znaci gubitak penzije u BiH.Pitanje je sta da radim po ovom
pitanju?Pozdrav!

Ti ne gubis penziju u S.R.i nitko ti je ne moze uzeti. Nego
problem je na drugoj strani .Iznos penzije ce ti umanjiti u
drzavi u kojoj zivis i to je sve.

Eto Kuli pitanja,izvoli.Nadam se da to nije bila sala sa
tvoje strane.

Za komentar 5,ja se izvinjavam   
u pravu si i velika hvala.

Postovani,

Sta mi je sve potrebno za prenos nekretnina na djecu
(darodavni ugovor),kao i da li se to placa.
Nekretnine su u Banja Luci.
Unaprijed zahvalan,                Jasmin

za MC- naravno da nije bila sala! Pokusacu pomoci koliko
mogu i znam, 
samo ne sjedim za reacunarom 24/7, pa odgovor ne treba
ocekivati 
trenutno.

za MC-penzija- ne gubite pravo na penziju u RS. To sto je
FPIO RS 
trazio podatak od PIO organa drzave u kojoj zivite, nije
nista cudno. 
To se radi putem INO obrasca, ali cudi me, tj ne bi trebalo
da se 
FPIO RS "brine" o pitanju Vase penzije u drzavi u kojoj
zivite, a bez 
Vaseg znanja. Ako ste ispunili uslove za starosnu penziju u
RS po RS 
Z. o PIO, to je samostalno pravno pitanje, odvojeno od Vasih

eventulanih prava na neki vid penzije u stranoj drzavi.
Posto predmet 
po Vasem zahtjevu ovdje nije rijesen za 4 mjeseca, mozete
FPIO-u RS 
podnijeti kratak podnesak kojim trazite donosenje rješenja
po 
zahtjevu za priznavanje prava na penziju. Ako u narednih 30
dana ne 
bude nikakvog odgovora, tj. ne dobijete rješenje o
priznavanju prava 
na penziju u nekom iznosu, podnesite zalbu zbog "nedonosenja
rješenja 
po zahtjevu". Takva zalba se jos zove i zalba zbog "cutanja
uprave", 
podnosi se: FPIO RS, Odjeljenje za rjesavanje u drugom
stepenu, 
Bijeljina. 
Pravila za postupanje po ovakvoj zalbi su propisana
odredbama Zakona 
o opstem upravnom postupku RS, članovi 231 i 232. Veliki
broj zakona 
BiH, F BiH, RS, medju njima i ovaj ZOUP, mozete naci na
linku:

https://advokat-prnjavorac.com/zakoni_bih.html

Pozdrav!

za Dragana- kupovina kuce:

ako dobro razumijem napisano, kupujete kucu sa zemljistem,
koje je 
isparcelisano na 3 parcele. Oblik "svojine" prodavca je:
privremeno 
pravo koristenja. To, prvo, znaci- da kuca nije upisana u
gruntovnicu 
(zem.knjigu), a drugo- moze značiti da kuca nema ni
gradjevinsku 
dzovolu, ili je pak ima, ali nema upotrebnu dozvolu (ili je
ima, ali 
kuca nije upisana u zk. knjigu- ulozak na osnovu te
upotrebne 
dozvole). 
Posto je oblik prava- privremeno koristenje, neophodno je
"skinuti 
drustvenu svojinu" i prevesti zemlju u vlasnistvo "Mije
Mijica", ili 
Vas nakon kupovine kuce, a pred RUGIPP RS- pogledajte u
topic-u 
"Penzije"- tu sam nesto detaljnije opisivao, govoreci o
legalizaciji. 
Konkretno- zemlja je "vlasnistvo" "Mije Mijica", nije
drzavna i kucu 
i zemlju kupujete od MM ,a ne od Opstine.
U svakom slucaju, prije bilo kakvog ugovora preporucujem
PRVO da u 
Opstini Odjeljenje za urbanizam, izvrsite uvid u Regulacioni
plan za 
to zemljiste, da biste znali na kojoj od te tri parcele lezi
kuca, 
jer je tim RP-om definisano "zemljište pod kucom i oko kuce,
a koje 
sluzi za redovnu upotrebu zgrade". Tim planom je definisana
spratnost 
i velicina (oblik, povrsina) objekta, sto je vazno, ukoliko
zelite 
neke radove izvoditi. Vi mozete od MM kupiti sve 3 parcele
ako ste 
tako dogovorili.

za Jasmina: prenos svojine na nepokretnostima na djecu:
naravno, ugovorom o poklonu ili ugovorom o dozivotnom
izdrzavanju mozete prenijeti svojinu na nakretninama na
svoju djecu. Kod 
ugovora o poklonu, vrlo lako se moze pojaviti obaveza
placanja poreza po osnovu postojanja kapitalnog dobitka.
Kapitalni dobitak je 
razlika nastala izmedju vrijednosti (cijene) nekretnine u
casu kada ste je stekli, i vrijednost nekretnine u casu kada
ugovorom 
prenosite tu nekretninu na djecu. Kod ugovora o poklonu nema
"prodajne cijene", jer to nije prodaja, ali se mora
naznačiti 
vrijednost nekretnine. Obicno se kao vrijednost nekretnine
stavi procijenjena vrijednost kako je naznačena u poreskom
računu, tako 
da postoji mogucnost da tog kapitalnog dobitka nema. Ako se
i pojavi pozitivna razlika, na tu razliku se placa porez po
stopi od 
10%. Provodjenje ugovora o poklonu u gruntovnici i katastru
NIJE uslovljeno placanjem ovog poreza. 
Ugovor Vam moze saciniti SAMO notar, niko drugi. Notaru se
placa naknada, zavisno od vrijednosti nekretnine (opet se
koristi 
vrijednost iz poreskog racuna). Notarska tarifa je data u
ovom linku:

http://notarrs.com/propisipdf/TarifaRS,Sl.gl%2054-2012-cir.pdf

Na iznos notarske naknade se dodaje 17% PDV-a. 
Vodite računa da nekretnina stečena u braku zajedničkim
radom i sredstivma bracnih supruznika predstavlja zajedničku
imovinu, pa je 
zakonska prezumpcija da su bracni supruznici suvlasnici sa
po 1/2, bez obzira sto je samo jedno od njih upisano u zk.
ul i katastar 
sa npr. 1/1. To znaci, ako je Vasa supruga saglasna sa ovim
poklonom, i ona ce biti supotpisnik tog ugovora. Ako zivite
u 
inostranstvu, i ne mozete licno doci i potpisati ugovore, Vi
i supruga mozete dati pisanu punomoc bilo kome, svoj potpis
ovjeriti 
kod Vaseg notara u inostranstvu, uz obavezni pecat (ovjeru)
koja se zove Apostille. Za konkretni tekst punomoci
preporucujem da 
mailom kontaktirate nekog notara i,objasnite o cemu je rijec
i trazite da Vam posalje neki ogledni primjerak punomocja,
kako biste 
znali sta punomoc treba da sadrzi. (ako se ukaze potreba, u
ovom topic-u malo kasnije postaviti jedan takav tekst
punomocja, kao 
poseban komentar). Punomoc moze biti na nasem jeziku, a
apostil je na jeziku te drzave (osim finskog, jer za finski
nema prevodioca 
u BL,ali finski notari daju apostil i na engleskom), potom
je potrebno prevesti apostil na nas jezik, kao i pecat tog
stranog 
notara. Prevo moze izvrsiti SAMO ovlasceni sudski tumac za
konkretni jezik- ne i Udruzenje prevodilaca itd... Naravno,
uz pnm (ako 
je bude), za ugovor vam treba "friski" zk. izvadak, prepis
posjedovnog lista i kopija katastarskog plana, te uvjerenje
Poreske 
uprave o placenom porezu na nepokretnost za 2015. g, ako
cete u 2016. g raditi ovaj ugovor. 

Spisak notara u BL je na linku:

http://notarrs.com/imenik/imenik.html

Nadam se da sam pojasnio postupak.

Odgovor na komentar br.8,Za Kulija,hvala na odgovoru.Da samo
malo pojasnim,ja sam podnio zahtjev za starosnu penziju 26
marta 2014.Ispunjeni su uslovi za starosnu penziju.Ja sam na
moj upit o odluci dobio od PIO mejl,ja
citiram:"Obavjestavamo vas da jos nismo u mogucnosti po vase
zahtjevu dok Svedski nosilac osiguranja ne dostavi potvrdu
staza na obrascu S/JU 9,kao i informaciju da li ste
eventualno ostvarili penziju u Svedskoj i po kome
osnovu?Isto je potrebno da Svedski nosioc osiguranja
sluzbeno dostavi.Napominjemo da smo se po gore navedenom
vise puta obracali Svedskom nosiocu osiguranja.Ukoliko imate
mogucnosti urgirajte i Vi kod Svedskog nosioca osiguranja
kako bi u sto kracem roku dostavili potrebnu
dokumentaciju.Bez iste nismo u mogucnosti okoncati
postupak."Nadam se da ovaj citat moze pojasniti neke
stvari.Hvala ti puno i veliki pozdrav iz Svedske.

Kuli,hvala velika,ovako da ima kuća i ima 
gradj.dozvola prema reg. planu kuća je 
ucrtana, taj plac nije sporan, plac od 
200m 2 je dio interesovanja, to je bašta, 
i za nju vrijedi to sa opštinom, hvala 
javit ću se još 

za MC- penzija- nastavak:
Moram priznati da me vrlo cudi takvo postupanje FPIO. Vi ste
ovdje 2014. godine podnijeli zahtjev za 
priznavanje prava na starosnu penziju, jer ste- kako kazete-
ispunili sve tražene zakonske uslove- 65 
zivota+minimalno 15 staza osiguranja. To je samostalna
domaca penzija, ukoliko su samostalno ostvareni 
uslovi za penziju po domacem propisu. Ne znam zasto FPIO
trazi podatke od svedskog Drzavnog zavoda za 
soc. osiguranje, ili kako se vec zove. Vjerovatno FPIO hoce
da Vam zbog "svedskog dijela" ovdje odredi 
tzv. srazmjernu penziju, ali ne vidim razloga za to i nisam
siguran da bi Vam to bilo od koristi /tj. 
cini mi se da bi Vam ovdje odredili nizu penziju nego po
redovnom tok ustvari. U tom prakticnom dijelu 
nemam iskustva, a cini mi se da FPIO BL postupa po članu
116/2 ZPIO, koji glasi:
"(2) Ako je za rješavanje zahtjeva za ostvarivanje prava
neophodna primjena međunarodnog  ugovora o 
socijalnom osiguranju, zahtjev se smatra urednim kada Fond
od inostranih nosilaca osiguranja zaprimi 
kompletne podatke neophodne za rješavanje." DAKLE, prakticno
posmatrano - svedski staz/penzija, ako je 
vec priznata, igra ulogu SAMO AKO JE NEOHPODNO SABRATI
domaci i "svedski" staz da biste ostvarili 
uslove po domacem zakonu, tada su potrebni podaci od
svedskog Drz. zavoda. Ako nisu, tj, ako imate 65 
godina zivota i minimalno 15 g staza osiguranja ostvarenog u
SFRJ/BiH, tada nema mjesta traziti bilo 
kakav podatak iz Svedske. Rijec je o Konvenciji o socijalnom
osiguranju izmedju SFRJ i Kraljevine 
Svedske, iz 1978 i Protokola iz 1979, koji je prihvatila i
BiH.
Na Vasem mjestu (ako ste zaista ostvarili oslove za penziju
samostalno po domacem propisu, bez potrebe 
uracunavanja i svedskog staza) ja bih Fondu PIO Filijala BL
(ako je rijec o BL) poslao podnesak 
preporucenom postom kojim bih izricito trazio donosenje
rjesenja prema domacem propisu i izricito naveo 
da ne zelim i ne dozvoljavam da predmet nerjesavaju 2 godine
i da ne dozvoljavam da traze bilo kakve 
podatke iz Svedske, vec da zahtjev rijese po RS ZPIO. Ako ne
znate broj Vaseg spisa (vjerovatno ne, jer 
je mail komunikacija), u tekstu naznacite Vas JMBG i tacan
datum (ili makar i mjesec i godinu) kada ste 
podnijeli zahtjev za penziju.
Pozdrav!

za Dragana-ako je na toj parceli od 200m2 Vas prodavac kuce
i ostatka 
zemljista upisan u zk. ulošku (tj zem. knjizi) kao nosilac
prava 
privremenog koriscenja, i u posjedovnom listu kao posjednik
te parcele, 
mozete od njega sve kupiti.
Kopija katastarskog plana sa identifikacijom parcela po
starom i novom 
premjeru Vam je potrebna, kako biste znali koja parcela po
zk. knjizi 
se odnosi na parcelu po katastru, jer se po pravilu brojevi
parcela po 
zk. knjizi  razlikuju od brojeva parcela po katastru

za Kulija:Ja sam ispunio uslove za starosnu penziju 2013
godine i imam oko 25 godina staza u BiH i imam datum o
predavanju zahtjeva. Prije licne predaje zahtjeva sa
zahtjevanom dokumentacijom u PIO RS Banja Luka,postavio sam
pitanje da li je zahtjev kompletan,sto su oni potvrdili.To
znaci da uopce nije bilo upita ili trazenja potvrda iz
Svedskog osiguranja.Hvala ti puno na pomoci.Veliki pozdrav
iz Svedske

Hvala jos jednom  i jos molim te, STA JOS TREBA VODITI
RACUNA sto se tice papira kad se kupuje kuca, ono sto znam
kuca nije pod hipotekom a ni zemlja,  sve je 1/1, osim tog
dijela parcele sto si mi vec objasnio,
e sad kako to ide s porezom, ako on nije placao a koliko
znam nije od 2012, tako mi rekose, da li on to
uopste moze prodati  dok ne regulise porez ili ne.
Da li on prodavajuci nekretninu
moze prenijeti na mene taj dug?

Sta raditi u slucaju da gostujuca zemlja provali da imam
mirovinu i dole. Znam da su kontaktirali Pio za informacije.
Kad god su pitali ja rekao da dole ne dobijam nista. Sta mi
mogu?

za komentar 17:Cim su kontaktirali PIO u vezi tebe i tvog
statusa,budi siguran da oni imaju informaciju koja im je
potrebna.Nema sanse da uspijes zadrzati penziju dolje.Nisi
sam mnogi imaju slicne probleme.

za kom 17 i 18-"sta ako gostujuca zemja provali da imam
penziju dole (u 
RS/BiH)-ne znam propise te zemlje, ali ako je u BIH/RS
zakonito priznato 
pravo na penziju, ne moze se oduzeti,  moguce je umanjenje
penzije u 
RS,tj odredjivanje srazmjerne penzije. Detalji toga mi nisu
poznati, 
trenba vidjeti razloge tog rjesenja, ako dodje do umanjenja
ili 
oduzimanja.
Za Dragana-ako prodavac nije placao porez na imovinu od
2012, savjestan 
notar NE SMIJE NOTARSKI OBRADITI UGOVOR tj, ne smije
saciniti ugovor, 
iako pitanje poreza nije smetnja za provodjenje ugovora u
katastru i gru 
tovnici. Ostale eventualne detalje cu razmotriti i sutra
javiti. 
Pozdrav!

za Dragana- kupovina kuce-ako je zemljste u zk. ulosku
upisano kao 
privremeno pravo koristenja i ako kuca ima samo gradj
dozvolu, to 
znaci da nema upotrebne i konacno da kuca NIJE UPISANA u 
gruznovnici, tj, kao vlasniastvo je pravno nepostojeca.
Dakle, Vi 
kupujete vanknjizno vlasnistvo. Ako je u gradnji kuce u bilo
cemu 
odstupljeno od gradjevinske dozvole i projekta, npr. u
smislu 
velicine ili spratnosti (npr. dozvola glasi na P+1, a u
naravi je 
P+1+M) podlijete legalizaciji tog bespravno izgradjenog
dijela. To 
je postupak, a i  troskovi, pogotovo zavisno od zone grada
gdje se 
kuca nalazi. To sto je kuca unijeta u Reg. plan, znaci samo
to da 
je neka velicina, spratnost i oblik kuce  PLANIRANA, a ne i
da je 
u naravi stvarno takva izgradjena. Ako kuca ima gradj.
dozvolu 
(kazete da ima) provjerite u dozvoli i projektu kakva
spratnost i 
dimenzije su odobrene i projektovane, a kakve su u
stvarnosti. AKo 
sve stima, tj ako nije odstupljeno, moci cete traziti
izdavanje 
upotrebne dozvole, kao uslova za uknjizbu kuce u zemljisnoj
knjzi. 
U svakom slucaju, treba ici na brisanje priv. prava
koristenja i 
upis vlasnistva na cijeloj zemlji. Tu ce Vam trebati strucna
pomoc 
(advokat), a ne mogu nikoga predloziti iz razloga koje sam
naveo u 
temi PENZIJE. 
ZA terete- hipoteka itd,,gledajte da je zk izvadak svjez,
frisak, 
izdat neposredno prije konacnog dogovaranja prodaje, Stanje
upisa 
u zk ulosku (da je prodavac upisan) se mora poklapati sa
upisom u 
posjedovni list/list nepokretnosti. AKo u jednoj il idrugoj

evidenciji ima vise upisanih lica, moze biti komplikovano
(mada i 
ne mora)- toliko da zazalite sto ste bas tu kucu kupili. Sve
su 
ovo okolnosti koje definisu cijenu kuce i zemlje, na gore
ili na 
dole

Radila sam u B.Luci u jednoj firmi14,5god
Uplacivala sam dobrovoljno jos 5 god.
Sada imam 62 god.To je sav ukupan staz,
pa vas milim da mi odgovorite da li 
ispunjavam uvjete za penziju,da li mogu
Ici u prijevremenu pen

Ok ali mogu li me ganjati za luvo retroaktivno i kakve su
eventualne pravne sankcije? Hvala.

Kuli hvala najljepsa na iscrpnim informacijama.
SPominjes UPOTREBNU  dozvolu za kucu, to je za mene novo.
Sta to znaci, gdje JA  to mogu dobiti, prodavac kaze da ima
gradjevinsku dozvolu za objekt, ja je nisam vidio, s obzirom
da je gradjeno prije 30-40 god, ne vjerujem ni da ima
projekt kuce.
i sad jos upotrebna, kako to provjeriti. Ako on to ima,
trebam li ja vaditi NOVU UPOTREBNU, uh mogu fakultet
zavrsiti dok ovo izganjam haha
Sto se tice priv. prava koristenja  
na cijeloj zemlji, ono postoji na manjem placu. Naime veliki
komad zemlje je podijeljen na 3 placa, na placu gdje kuca je
sve OK kao i drugom placu.Samo taj 3 dio je drugacije
rijesen .
Hvala velika.

za Veru- prema tabeli sa linka:
http://www.fondpiors.org/wp/wp-content/uploads/2016/04/524_Uslovi_za_penziju_po_novom_zakonu.pdf

u 2016. g se mozete penzionisati ako imate 63 godine zivota
i 15 godina staza osiguranja. Kako Vi imate 62 g zivota+14,5
"cistog" 
staza + 5 g dobrovoljnog osiguranja, slijedi da se u ovoj
godini ne mozete penzionisati, jer nemate trazenu starosnu
dob. Obratite 
paznju na tabelu-za svaku narednu godinu -2017, 18 itd,
starosna granica se pomice na gore, tako da ako dobro
tumacim tu tabelu, Vama 
slijedi neophodnim da navrsite 65 godina zivota, a obzirom
da imate 19,5 godina staza osiguranja (14,5 staza osiguranja
po osnovu 
rada, zaposlenja i 5 godina dobrovoljnog PIO osiguranja). To
dobrovoljno osiguranje je bilo moguce po ZPIO iz 1993-1996
kao opsti vid 
osiguranja, a po ZPIO iz 2000-2009, samo za lica koja se
bave poljoprivredom, a nisu obavezno osigurana po drugom
osnovu. Prema danas 
vazecem ZPIO iz 2011. dobrovoljno osiguranje je opet moguce
po opstim uslovima, tj. nije ograniceno na odredjeno 
zanimanje(poljoprivreda).  
Prijevremena penzija kao pravni pojam iz ZPIO- ne postoji,
vec su zakonski oblici penzije: starosna, invalidska i
starosna. 
Penzionisanje sa manje ostvarenih uslova od opstih, spada u
kategoriju starosne penzije.
Pozdrav!

Kuli starac sta se desava sa ljudima koji su radili manje od
15 god. 
a uplacivali recimo 10 kuka?Ja sam u Shvabiji shljakao samo
18 
mjeseci(nacerala me murija)i sve su mi isplatili 1994 u
Indiji kad je 
najvise trebalo.Ko nije radio 15 kuka a ocheran nema pravo
na ikakav 
povrat,povracanje.PIO popio a nacelnik Pantelije Churguz!
Pozdrav iz neprijateljske hemingrancije!
g

za "BL"- ako PIO RS utvrdi da ste nezakonito primali penziju
u RS, ta 
nezakonitost se mora utvrditi rješenjem, uz valjane razloge
u čemu je 
nezakonitost. Te situacije definišu odredbe članova 147 i
naročito. 
član 161. ZPIO, u google samo ukucajte "Zakon o PIO RS" i
lako cete 
ga naci. Suština, ako se utvrdi da ste nezakonito primali
penziju (a 
penzija u RS i jos nekoj drugoj zemlji, sama za sebe- nije 
nezakonita), duzni ste vratiti primljeno, prema pravilima
Zakona o 
obligacionim odnosima, sto opet znači da se radi o steti,
gdje je 
zastarjelost trazenja definisana na 3 odnosno 5 godina.

za "Dragana"- upotrebna dozvola: to je isprava- rjesenje
koje 
glasi Daje se odobrenje koristenja zgrade...ili odobrava se

upotreba zgrade.." koje izdaje nadlezni orga. ranije je to
bio, a 
moze i sada Institut za ispitivanje mateirjala, ap rema
sadašnjem 
Zo urejdneju prostora i gradjenju- opstinski organ za
urbanizam. 
To rješenje se dobija kada se uvidjajem, na licu mjesta
utvrdi da 
je objekat u svemu izgradjen saglasno gradj. dozvoli i
odobrenim 
projektom uz dozvolu. TRjesenje o upotrebnoj dozovli je
ujedno i 
isprava na osnovu koje se kuca upisuje u gruntovnicu, tj
zemljisnu 
knjigu i tek tim upisom postajet knjizni vlasnik kuce.
Ako prodavac ima tu upotrebu dozovlu, tj to rjenje, OK je
uzmite 
od njega i u RUGIPP-u trazite upis kuce. Ako je kuca
gradjena 
prije 1969 godine, smatra se legalnom, u opstini trazite
uvjerenje 
da je kuca snimljena aerofotogrametrijskim snimanjem iz 1969

godine i opet - pravac RUGIPP.
Posto prodavac kako kaze da ima gradjevinsku dozovlu, sve mi
se 
cini da nema upotrebnu, sto otvara mogucnost da je u necemu

odstupio od gradj. dozvole/projekta. Ako nije odstupio, tj
ako je 
kuca u svemu saglasna sa dozvolom (najbitnije- spratnost i 
gabariti- spoljasnje dimenzije) Vi mozete nakon kupovine od

IOnstituta, il iopstine traziti tu upotrebnu dozovlu na
sovje ime, 
kao novi vlasnik i kad je dobijete, upisatik ucu u
gruntovnicu.
Za manji plac od cca 200m2: na njemu je Vas prodavac upisan
sa 
pravom privremenog koristenja sa 1/1, a stoji i "drustvena 
svojina", i "organ upravljanja So-e Banja Luka"? Ako je
tako, nije 
problem, mozete kupiti i tu parcelu. Izgleda komplikovano,
ali 
nije, ipak rijec je o stambenom objektu, pa mora biti sve
Ok, ako 
se hoce cisto upisano vlasnistvo u zk ulosku i katastru.

za GDogg:
penzijsko osiguranje je u sustini ugovor o osiguranju, gdje
se osigurana suma isplacuje ako nastane osigurani slucaj,
vrlo slicno kao i obavezno ili kasko osiguranje 
auta. Ako ti neko treci razbije auto, (obavezno osiguranje)
njegovo osiguranje ce ti platiti stetu, ako sam razbijes
svoje auto a imas kasko- tvoje osiguranje ce ti 
platiti stetu. Auto osiguranje je osiguranje protiv nase
stetne radnje, tj stete uzrokovane nasom radnjom. Kod auto
osiguranja premija osiguranja je suma koju placamo 
kod registracije, a osigurana suma je iznos stete do
najviseg ugovorenog iznosa. Kod PIO, premija osiguranja je
iznos doprinosa, a osigurani slucaj je ostvarenje 
zakonskih uslova za penziju (65+15). Ako se ne ostvare ti
zakonski uslovi, nema povrata uplacene love. Jasno kao dan i
kao osnovno pravilo vrijedi u cijeloj Evropi. Ne 
znam kako je Njemacka iole preciznije uredila svoj penzijski
sistem, a ovaj sistem u cijeloj BIH(RS i FBIH), i ranije
SFRJ, a i u CRO, SER, CG.. je i danas ostao isti. 
Logicno je da nema povrata, jer je sustinski smisao svakog
osiguranja, bilo koje vrste - isplata ugovorenog AKO NASTUPI
OSIGURANI SLUCAJ, tj. osiguravamo se za slucaj 
nastupanja tog osiguranog slucaja (osigurani slucaj- je
ostvarenje uslova za penziju). Da nije tako, osiguranje ne
bi bilo business No.1 u svijetu....

Kuli starac da izbjegnemo zabludu slucaj u Deutschlandu je
bio da sam 
u toku domoljubnog rata imao staus izbjegljice,duldunge itd.
dakle 
privremen.Kada sam dragovoljno napustio D imao sam pravo
traziti 
procenat uplacenog,hej nece mi maznuti uplaceno, nismo 
PIO.Rentenversiecherung!Poslali cek u New Delhi,nevjerovatno
ali 
istinito!
g

kako kupiti stan u nedovrsenoj zgradi
kako postati vlasnik istoga 
hvala

Kuli starac, svaka cast, velika hvala na informacijama.

za "stan"- ne razmisljati uopste o kupovini stana u
nedovrsenoj zgradi, osim ako: prodavac- investitor pokaze pravosnaznu 
gradjevinsku dozvolu za objekat koji na licu mjesta u svemu
odgovara 
dimenzijama i spratnosti iz dozvole, i 2. ako pokaze svjez
zk. 
izvadak u kome u listu- odjeljku  "C- Tereti" NEMA upisane
nikakve 
hipoteke ili kakve zabiljeske
vlasnistvo na stanu se stice tek nakon zavrsetka objekta,
dobijanja 
upotrebne dozvole za objekat i upisa objekta u zk. ulozak, a
stana 
takodje u zk ulozak ili u Knjigu ulozenih ugovora....
Ako bilo sta od ovoga sto je receno nedostaje, "glavobolja"
moze biti 
strasna!

hvala Vam bolje je odustati

Zanima me pitanje o prevodu nekretnina 1/1.Prije rata
povracena je zemlja od umrlog vlasnika koja je bila oduzeta
1948 godine.Vlasnik je davno umro prije rata.Interesuje me
na koga ce se ova povracena imovina prevesti da li na djecu
od umrlog vlasnika ili?Sta treba uraditi po pitanju prevoda
1/1`.Pozdrav

za "Vrbas"- prepis nekretnine:
Pomalo mi je nejasno sta znaci "povracena je zemlja od
umrlog vlasnika, oduzeta 1948. godine". Pretpostavljam-
upravo tom licu- "umrlom 
vlasniku" je u nekom postupku vraceno vlasnistvo nad
zemljom, koja je njemu ili njegovom pretku oduzeta 1948.
godine. Takodje, posto kazete 
"prepis", te da je "umrli vlasnik" umro prije ovog
posljednjeg rata, pretpostavljam da iza tog "umrlog
vlasnika" nije proveden ostavinski 
postupak? Ili jeste proveden, ali da ta zemlja nije bila
predmet ostavine?
Ako ostavinskog postupka nije bilo (pred Osnovnim sudom u
mjestu gdje se zemlja nalazi, a taj postupak se pokrece na
osnovu isprave zvane 
SMRTOVNICA, koja se sacinjava u opstini- u sluzbi koja vodi
maticne knjige rodjenih, vjencanih i umrlih), treba saciniti
smrtovnicu- prijaviti 
sve potencijalne nasljednike i svu imovinu koja bi bila
predmet ostavine- sve nekretntine i pokretne stvari (npr,
licno oruzje lovacko, 
trofejno itd, kao najcesce, vozilo, itd itd) i tada pred
sud. Ako je pak bilo ostavinskog postupka, ali ta "vracena"
imovina nije usla u 
ostavinsku masu- tada je potrebno tom ostavinskom sudu
podneskom traziti da se raspravi ostavina na "NAKNADNO
PRONADJENOJ IMOVINI"- uz 
prilaganje pravosnazne isprave o "vracanju" (sta god to
bilo- rjesenje upravnog organa ili presuda suda).
Postoje dvije osnovne vrste nasljedjivanja- zakonsko i
testamentarno. Prema zakonskom nasljedjivanju, u prvi
nasljedni red spadaju prezivjeli 
bracni supruznik i djeca, nasljedjuju na podjednake
dijelove, ukoliko prezivjeli bracni supruznik ne zahtijeva
izdavajanje nekog dijela kao 
imovinu stecenu zajednicki u braku. AKo trazi, ostatak se
dijeli na jednake dijelove. Postoji i tzv. "pravo
predstavljanja", a njegova sustina 
je da se kao nasljednik javlja lice koje je potpomak onog
nasljednika koji je umro prije ostavioca. Prakticno, to je
sljedece: otac (ostavilac)  
ima suprugu i dva sina, jedan od sinova ima svoju porodicu-
npr suprugu i dijete, sin je umro prije oca, a drugi sin i
supruga su nadzivili 
ostavioca. Po ocevoj (ostaviocevoj) smrti, nasljedstvo se
dijeli na suprugu, jednog sina i dijete drugog sina. To
dijete se dakle, koristi tim 
pravom predstavljanja. 
Kod testamentarnog nasljedjivanja, ostavilac- testator
nekome, bilo kome, unutar ili van porodice, ostavlja dio ili
cjelokupnu imovinu. Tada 
potencijani zakonski nasljednik moze traziti tzv. "nuzni
dio", a to je polovina onoga sto bi tom zakonskom
nasljedniku pripalo po zakonskom 
nasljedjivanju.

Hvala ti Kuli na odgovoru,svaka ti cast.Pozdrav.

Nista, sve ovo su manje ili vise osnovne informacije, da
ljudi makar u 
osnovnim crtama znaju postupak-gdje, kada i kako- i da ne
lutaju, ne 
gube vrijeme, i koja su im prava i mogucnosti. Svima
pozdrav!

Kuli gdje mogu da te sretnem,gdje radis ili izlazis u bl?
Ti bolje objasnis ove pravne zavrzlame od bilo kog
advokata.
Na koji nacin da stupimo u kontakt?
Lijep pozdrav!

za "legalizacija"- iz kojih razloga zelis da se sretnemo?

Ti bolje objasnis ove pravne zavrzlame od bilo kog advokata
a meni 
je potrebna pravna pomoc,ne zivim u bl ali cesto sam dole,ne
poznajem 
advokate i nemam povjerenja u njih.

za "legalizacija":ako imas problema ili obavezu da neku
nekretninu 
legalizujes, vjerovatno ti je potrebna strucna pomoc. Ne
vidim zasto 
ne bi imao povjerenja u advokate? Ako je bas tako, mozes
ovdje 
postaviti pitanje. Ako budem znao, odgovoricu ti, ne vidim
potrebu da 
se srecemo. Pitati mozes i nadlezne ljude u Odjeljenju za
prostorno 
uredjenje Grada BL (opstina), ako je rijec o legalizaciji.

Pozdrav!

OK hvala na savjetu,pozdrav!

za Kulija.Da malo preciznije pojasnim u vezi povracene
imovine.Zemljiste koje je bilo oduzeto 1948 god,bilo je
oduzeto od strane drzave i povraceno pred rat.Moj otac koji
je bio vlasnik je umro davno prije rata i mama je umrla pred
rat.Ostalo je nas troje odrasle djece.Pitanje je
slijedece:"Sta treba uraditi da se zemlja prevede na
nas?Dalje.Sta se dogadja cisto pravno,ako oboje djece
prevedu nekretninu na sebe,a trece dijete a to sam ja, je
zaobidjeno?To znaci da sam preskocen.Na koji nacin mogu doci
do kopije dokumentacije o nekretninama,ako zelim da
provjerim da li sam ostecen po tom pitanju?Ne posjedujem
niti imam uvida u dokumentaciju o nekretninama.Pozdrav.

za "Vrbas"- da podjemo od kraja: ako nemate nikakvu
dokumentaciju, dva mi nacina dolaska do nje, trenutno padaju
na um.
Prvi-ako je provedena ostavina, tj ostavinski postupak iza
roditelja uz uslov da je ta "vraćena" imovina" ušla u
ostavinsku masu. Ako 
jeste, tada mozete otici u Osnovni sud gdje je donijeto
rješenje o nasljedjivanju (vjerovatno BL),legitimisati se, i
traziti uvid u 
ostavinski spis. Vrlo je vjerovatno da ne znate broj spisa.
To je nekada bio ovakav broj, npr.. O-123/73; O- oznaka da
je ostavinski 
spis, 123- redni broj spisa, i /73- oznaka godine u kojoj je
postupak pokrenut (unazad par godina, spisi nose drugaciji,
duzi broj, za 
BL to je, npr.: 71 0 O 012345 11 O). Ako ne znate broj
spisa, postoji i Abecedni registar, pa kada arhivaru ili
drugoj nadleznoj osobi 
u sudu predocite ime i prezime ostavioca (umrlog) i godinu
smrti ili godinu za koju mislite da je postupak pokrenut,
naci ce se spis. 
Moze potrajati neko vrijeme (koji dan gore-dole), jer se O
spisi cuvaju trajno (barem je tako bilo).Kad se pronadje
spis, pregledajte 
ga i znacete da li u njemu imaju te isprave o vraćanju
zemljišta. U sudu mozete kopirati stav Vam je potrebno.
Drugi: ako ostavinskog postupka nije bilo, a Vi i dalje
nemate nikakve dokumente o toj zemlji, otidjite u Arhiv RS
(ranije Arhiv 
Bos.Krajine)- to je ona dugacka, stara austrijska spratnica
zute fasade, nalazi se preko puta Pozorista. Tamo postoji
ili original 
isprave o vracanju ili mikrofilmski zapis/snimak isprave.
Moći ćete dobiti kopiju, a kako stvari idu sa ovjerom te
kopije (makar 
ovjerena kopija je nužna za ostavinski postupak, obicna
kopija- ne moze), zaista ne znam, pitajte službenike u
Arhivu. Vidjao sam da 
pored kopije, izdaju i izvjesnu potvrdu, uvjerenje- kojim
jamce da kopija odgovara originalu.  Potom, sa tom ispravom,
u Opštinu, 
sačinite smrtovnicu, prijavite sve nasljednike i imovinu, i
predajte je u Sud, dobicete poziv za ostavinsku raspravu.  
E sad, ako su Vasi sunasljednici proveli ostavinski
postupak, a Vas su zaobisli, kako to i navodite, ostavinski
postupak je gotov. 
Tada imate rok od 20 godina roka da parničnom tuzbom pred
Osnovnim sudom tužite ostale sunasljednike, a tuzbom cete
traziti utvrdjenje 
da ste sunasljednik sa ... dijelova iza ostavioca (otac ili
majka, sve zavisi da li iza jedno ili drugo ili oboje NIJE
bilo 
ostavinskog postupka) na imovini (.....opis imovine- po zk.
ulosku i katastru). Rok do 20 godina tece od dana kada su
ostali 
sunasljednici postali nesavjesni posjednici. Nesavjesni su,
jer su znali da ste i Vi jedan od nasljednika,a nisu Vas
prijavili u 
postupak. Ako su stvari zaista takve- da su Vas braca i
seste zaobisli, stvar moze biti vrlo ozbiljna, pa u postupak
nemojte sami ici, 
niposto- angazujte advokata. Vodite racuna da NE ANGAZUJTE
NIKAKVE agencije, posrednike itd. jer su to mahom
salabajzeri i NE MOGU VAS 
ZASTUPATI U PARNICI.
Generalno, pored advokata, u parnici Vas moze zastupati:
bracni li vanbracni supruznik, srodnik po krvi ili po
tazbini po pravoj 
liniji do bilo kog stepena, u pobočnoj liniji do 4-og
stepena,ili srodnik po tazbini do 2-og stepena.  
Srecno!

za Kulija.Sto se tice ostavinske rasprave poslije oceve
smrti koliko ja licno znam nije je bilo, niti poslije mamine
smrti.Ali stvar je u tome da sam zaobidjen sto se tice te
teme niti imam informacije usmene niti pismene od strane
dvojice brace.To je to Kuli problem da iza nasih umrlih
roditelja,ostalo je troje odrasle djece,i ja sam jedan od te
troje djece.Nazalost u ovom slucaju zaobidjen sam,cak
postoji mogucnost da je oceva i mamina imovina prevedena na
moju bracu,ali ne na mene.Pitanje je kako izvrsiti uvid i
provjeru dokumentacije.Pozdrav

za "Vrbas": pa objasnio sam kako doci do dokumenata i
pregledati ih??? Ako nije bilo ostavinskog postupka iza
roditelja kako navodite, tada ta imovina i nije mogla biti
prevedena na 
Vasu bracu. Osim, ako oba ili neko od roditelja nije za svog
zivota potajno, da Vi ne znate, sa ostalom bracom zakljucio
ugovor o poklonu tih "vracenih" nepokretnosti. Mozda je
rijec 
i o ugovoru o dozivotnom izdrzavanju, sa dokazom smrti
primaoca izdrzavanja (otac, majka, ili oboje)...ne mogu to
znati.Tada se otvara pitanje nekih Vasih tuzbi protiv brace,
ali sa 
relativno malim sansama za uspjeh, obzirom na protek vremena
i tezinu dokazivanja njihove nesavjesnosti (ako su ugovori u
pitanju).
Ako braca nece da Vam daju bilo kakve informacije, i ako ne
znate je li "vracena" imovina presla na njih, tada mozete
uraditi i nesto od ovoga: otidjite u RUGIPP (zgrada
INCEL-a), 
trazite zk izvadak i prepis posjedovnog lista za te parcele
i imacete pocetni trag je li ta "vracena" imovina upisana na
bracu ili nije. Ako ne znate brojeve parcele, tada trazite 
ove isprave na imena Vase brace i eventualno, na Vase ime.
Ako utvrdite da je neka imovina, koja je Vama nepoznata,
upisana na Vasu bracu, imate pravo uvida u spise u
gruntovnici i 
katastru- to su tzv. Dn-predmeti. U njima MORA BITI jasan
trag kako- po kom pravnom osnovu- je neka imovina upisana na
izvjesna lica. I opet, eto traga.  
Kada dobijete zk. izvadak i prepis p.l., i ako utvrdite da
"nepoznata", tj, "vracena" imovina nije prepisana na bracu,
tada su Vam koraci: 1. Arhiv RS 2. opstina- smrtovnica i 3.

ostavinski sud, sve kako sam prethodno opisao. Ako ta
"vracena imovina" jeste upisana na bracu, kada utvrdite kako
je upisana (ugovorom ili ostavinskim rjesenjem u kome
eventualno 
niste ucestvovali), tada Vam je neophodna strucna
pomoc-angazujte advokata, da biste dobili tacnu informaciju
da li je moguce i u kojoj vrsti postupka pobijati taj njihov
upis u zk. 
knjige (upis vlasnistva) i katastar (upis posjeda). Ako
zelite znati tacnu sudbinu te zemlje, ali i preostale, iza
roditelja, morate početi djelovati, od pasivnosti nema
hljeba.

Hvala za odgovor,svaka ti cast.Sad je red na meni da pocnem
sa ovim,a bit ce mi duplo lakse rjesavati stvari
zahvaljujuci tvom izuzetno strucnom pravnom upustvu. Veliki
pozdrav Kuli.

za "Vrbas"- bilo bi mi drago ako ove informacije pomazu u
rjesavanju 
Vaseg problema. Pozdrav!

za Kulija;Hoce pomoci,inace ne bih se usudio da krenem u taj
pravni lavirint .Pozdrav!

za Kulija;Naprimjer,ako se sporna nekretnina nalazi izvan
B.Luke u drugoj opstini u Republici Srpskoj ili
Federaciji,da li cu obaviti provjeru u B.Luci ili u opstini
gdje se nalazi nekretnina?Pozdrav!

Za "Vrbas"-provjeru izvrsite u opstini u kojoj se nalazi
nekretnjna. Ako 
je rijec o RS, organ se zove Republicka uprava za geodetske
i 
imovinskopravne poslove, Podrucna jedinica...., ako ne znate
gdje se 
nalaze u toj opstini,dovoljno je da bilo koga pitate gdje je
"Katastar".

Hvala puno ,Kuli.Zelim ti ugodno ljeto.

imam neku zemlju u BL I nisam placao nikakve poreze  jos od
rata, kakva je zakonska posljedica toga

Postovanje,
mozete li mi objasniti postupak i pravo koristenja:

Nasljednik sam 3/4 kuce, ostavinska rasprava je provedena i
imena su unesena, a provedeno je i u gruntovnici.

1/4 nasljedjuju davno umrla rodica i davno umrli njen brat.
Njihova imena su u Rjesenju oko ostavinske rasprave.
----
Djeca, odrasli ljudi to dvoje cija su imena u Rjesenju,
traze svoj dio a ne ucestvuju ni u kakvom placanju obaveznih
racuna i odrzavanju nasljedstva. Tako je evo, 16 godina.

----
Kao vecinski nasljednik placam sve racune i vrsim neke
popravke, naravno bez pitanja tih nasljednika cija imena
nisu u Rjesenju.


Smatram da oni treba da provedu svoju ostavinsku raspravu
nad tim dijelom nasljedstva (a zasto otezu nije mi jasno) i
da nemaju pravo da me ometaju u koristenju nasljedstva.

Cak i ako provedu ostavinsku raspravu, kod notara, uz
dogovor, da li sam u pravu DA NE MORAM DA PRODAJEM IMOVINU,
A AKO ZELE NEKA NAM PONUDE DA OTKUPIMO NJIHOV DIO?

za "bluka": negdje od 2011. ili 2012. godine, ne sjećam se
ovog trenutka sasvim tačno, postoji obaveza prijavljivanja
imovine u Fiskalni 
registar nepokretnosti.
Link ovog obrasca je: 
http://www.poreskaupravars.org/Documents/Obrasci/PFRN_latinica.pdf

Potrebno je da popunite ovaj obrazac i predate ga Poreskoj
upravi. Na osnovu te prijave izdaće Vam se poreski račun,
koji se plaća u 2 rate- 
prvi dio- najmanje poloivina iznosa računa do 30.6. tekuće
godine, a ostatak do 30.12.
Pošto niste prijavili na vrijeme, lako Vam se može desiti da
Vam Poreska uprava izda račune za sve te godine, dakle -
2012- 2016. Rok 
zastarjelosti za ove vrstu poreza je dugačak, tako da se ne
možete osloboditi obaveze. U skladu sa Zakonom o poreskom
postupku, zaprijećene su 
visoke kazne za neprijavljivanje u ovaj Registar ili za
neplaćanje prijavljene obaveze (od 500,00 KM -1.500,00 KM),
pa Vam je manje "bolno" da 
prijavite i platite sve što Vam nalože, nego da i dalje
imovina ostane neprijavljena. Koliko sam upućen, Poreska
uprava ne ide baš na sami 
početak obaveze, već samo za zadnju poresku godinu, pa Vam
je utoliko lakše. 

za "3/4":
stanje stvari, kako ste objasnili je ovakvo: na
nepokretnosti (kuca i zemlja) Vi ste suvlasnik sa 3/4, a
lica B i C sa preostalom 1/4. To bi značilo da ta 
lica imaju po npr. 1/8 (3/4+1/8+1/8=1/1).
Lica B i C su umrla, a njihovi nasljednici nisu proveli
ostavinski postupak, ali od Vas traže "svoj dio", ne
učestvuju u troškovima održavanja niti snose 
bilo kakve druge troškove. Vi snosite sve te troškove.
Prvo je pitanje kako ti vanknjižni nasljednici traže od Vas
posjed njihovog suvlasničkog dijela- verbalno, da im
omogućite da udju u posjed, ili su vas 
već tužili za predaju 1/4. Pretpostavljam verbalno.
Naravno da bi nasljednici iza lica B i C morali da provedu
ostavinski postupak i da se upišu kao suvlasnici.
Vi ni pod kojim uslovima ne morate prodavati tu imovinu,
zašto bi? Medjutim, ako nasljednici iza lica B i C provedu
ostavinski postupak i ako se upišu kao 
suvlasnici, biće ovlašteni da od Vas traže predaju tog
dijela u posjed (vlasnička tužba,rei vindicatio). U praksi
je to često vrlo teško izvodivo,jer 
objekat predstavlja jednu nedjeljivu cjelinu, tako da je
teško odrediti na što se tačno odnosi suvlasnički dio. Tada
može doći do tzv. "civilne diobe", tj 
prodaje cjelokupne imovine i podjele prodajne cijene
saglasno veličini suvlasničkog dijela. Vi, naravno, u svakom
momentu možete ponuditi tim licima da 
otkupite njihov suvlasnički dio.
Medjutim, ako punih 16 godina jedino Vi, samostalno i bez
ikakvog učešća lica Bi C za njihovog života i potom njihovih
nasljednika, snosite troškove 
održavanja, ulažete u taj objekat radi poboljštanja uslova
življenja i slično, ako se prema cjelokupnom objektu
odnosite pažnjom i namjerom jedinog 
vlasnika cijelog objekta, otvara Vam se mogućnost da protiv
nasljednika iza lica Bi C podnesete tužbu radi utvrđenja
prava svojine i na toj preostaloj 1/4 
po osnovu održaja. Kod roka za održaj, treba razlikovati
redovni i vanredni održaj.Za redovni održaj na
nepokretnositma, traži se 10 godina za savjestan i 
zakonit posjed, a za vanredni - 20 godina savjesnog posjeda.
U Vašem slučaju, u pogledu te sporne 1/4, mislim da nemate
zakoniti posjed (šta je zakoniti a 
šta savjesni, potražite na google, ukucajte pojam zakoniti
posjed, savjesni posjed), već sam osavjesni. Ako sam u
pravu, trebaće Vam još 4 godine da imate 
šansu na uspjeh tužbe za utvrđenje prava svojine vanrednim
održajem. 
O zakonskoj regulaciji pojma održaja, pogledajte u Zakonu o
stvarnim pravima, na ovom linku:
https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_stvarnim_pravima.pdf
 Održaj je regulisan članom 58. tog zakona.
U svakom slučaju, preporučio bih Vam da posjetite advokata i
tražite detaljan pravni savjet.

Hvala, citam, citam, malo mi je jasnije.
Trebam li poslati kakvo pismo, tim neuknjizenim
nasljednicima, oko postupka i placanja obaveza, ili da
jednostavno cutim i radim svoj posao?

Hvala na odgovoru.

za "3/4"-ako se oni Vama obracaju samo usmeno, tada i Vi
identicno- usmeno. Ako pismeno traze posjed njihovog
vanknjiznog dijela od 1/4, tada 
od njih trazite da se legitimisu (da Vam predoče, pokažu) sa
z.k.izvatkom da imaju upisan suvlasnički dio u toj
nekretnini, i nista vise. Tako 
ćete ih ipak natjerati da provedu ostaviski postupak.
U pogledu troškova, generalno- Vi kao suvlasnik
nepodijeljene stvari imate pravo, koji ste finansirali
redovno odrzavanje kuce i tako 
spriječili njeno propadanje, da od tih vanknjiznih vlasnika
tražite da Vam nadoknade srazmjerni dio troškova. Vodite
računa da ih takvim 
pismom u biti smatrate vlasnicima. Sami ocijenite imate li
takav interes. 
Ne mogu izričito reći- pisati tim osobama ili ne. No, kako
mi se čini, te osobe znaju samo za prava, ne i za obaveze,
tj. hoće svoj 
nasljednički dio, a sjede skrštenih ruku, ne pokreću
ostavinski postupak kao nasljednici, ne brinu se o
održavanju kuće. Ja im ne bih pisao, 
sve do časa kad se oni jave pismom sa konkretnim zahtjevom i
dokazom da su vlasnici. Tada bih im odgovorio- izvol'te
specifikaciju troškova 
održavanja, platite mi 1/4 troškova. O rokovima za utuženje
troškova, pogledajte na google Zakon o obligacionim
odnosima, pravni pojam je 
"poslovodstvo bez naloga",član 220 i dalje,  a u pogledu
prava i obaveze suvlasnika- pogledajte članove 29-32. Z o
stvarnim pravima. Mozda ih 
to pokrene. A ako Vam troškovi tog održavanja objekta nisu
preveliki finansijski teret, moguće je da Vam se uopšte ne
isplati da se Vi prvi 
obraćate tih licima, potencijalnim nasljednicima lica B i
C.
Svako dobro!

Postovanje,
Zanima me prijevod zemlje koja je trenutno na rahmetli dedi
1/1.
Tu zemlju zelim prevesti na sebe ali ona se trenutno
formalno nalazi u rukama djece moga rahmetli dede.Odnosno u
je u posjedu formalnom kod moga oca i tri tetke.Potreban mi
je savjet kako da prevedem to...???

Kuli, od srca hvala!

Tacno je oko troskova, uradim prema hitnosti sta mogu, i to
mi je vise zadovoljstvo!

Pozdrav,

za 3/4- ništa, sitnica- svrha ove teme i jeste da koliko
mogu pomognem ljudima koji imaju pravne 
probleme, da im dam misljenje, da ne lutaju. Svako dobro!

za "ameldin":
nasljednici Vaseg djeda su njegova djeca-sinovi i kcerke, a
to su Vas otac i tetke. Kad kazete "formalni posjed"- da li

mislite da su oni upisani u katastar i zem.knjigu, a da ste
Vi stvarni drzalac, tj Vi ste u posjedu?
Ako da, i ako su otac i tetke saglasni da zemlja u svakom
smislu "predje" na Vas- tada to mozete uraditi nekim od
ugovora- o 
kupovini/prodaji, o poklonu, o dozivotnom
izdrzavanju...Pazite-i na te ugovore se placa porez na
kapitalni dobitak. To je 
razlika izmedju vrijednosti po kojoj su
prodavci-poklonodavci stekli zemlju i vrijednosti po kojoj
se prodaje, odnosno 
poklanja. Kod procjene vrijednosti po kojoj se
prodaje/poklanja, obicno se uzima procijenjena vrijednost iz
fiskalnog 
poreskog računa. Porez iznosi 10% na tu razliku. Kako
poreska uprava utvrdjuje vrijednost u casu kada su je Vasi
rodjaci 
stekli- ne znam, to je od slucaja do slucaja. Kad zakljucite
takav ugovor (pitajte notara koja vrsta ugovora Vam najvise

odgovara), predajte ga u gruntovnicu/katastar, a za
provodjenje ugovora placanje poreza NIJE nije uslov.
Ako Vas otac i tetke NISU saglasni da Vam "prepisu" zemlju,
a Vi smatrate da imate neki zakonski osnov tvrdnje da je
zemlja 
Vas vlasnistvo, npr. odrzaj (o odrzaju pogledajte detaljnije
u temi, za "3/4"),tada nastaje spor. Morate ih tuziti za 
utvrdjenje da ste Vi vlasnik i posjednik. Ako sud udovolji
Vasem tuzbenom zahtjevu, presuda je osnov Vase uknjizbe.
Dakle, za zivota oca i tetaka, mimo njihove volje, ugovorom
ne mozete zemlju prepisati na sebe.

Dobar dan,
U pitanju je porodicna kuca, otac i majka su umrli.
Ozenjen brat, snaha i djeca su zivili u toj kuci do smrti
brata/muza/oca.

Nakon smrti brata, sestra nasljeduje svoj dio porodicne
kuce, ali istovremeno trazi dio bratovog dijela, sto i
dobiva po sudskoj presudi.

Djeca nasljedjuju samo 1/4 tog nasljedstva, a snaha nista,
iako je zivila i ulagala zajedno s muzem  u tu kucu,
najmanje 20 godina.

---
Da li je tetka tj. sestra imala pravo da trazi dio bratovog
dijela, iako je zdrava i pokretna. Negdje u Zakonu oko
nasljedjivanja pise da samo u slucaju teske bolesti moze to
traziti.

(odnosi se na Banjaluku)

Kolika je visina penzije za osobu koja ima 16 god. radnog
staža?

Da li se obracunava na isti nacin u RS,kao i u Federaciji?

nakon nesto duzeg vremena...
za kom. 63: "brat/sestra"- sestra/tetka je mogla da tuzbom
trazi udio u 
kuci, po vise pravnih osnova. Takodje, i snaha je mogla da
trazi 
izdvajanje dijela ostavinske mase, tj utvrdjenje da taj i
taj dio ne 
upazi u ostavinsku masu, po osnovu, npr. sticanja u braku sa
svojim 
bracnim supruznikom (to je pokojni brat).
No, kako postoji presuda, pretpostavljam da je vec i
pravosnazna, 
besmisleno je sad analizirati da li je sestra/tetka imala
ili nije 
imala pravo da trazi udio. To je gotova stvar.

za kom. 64 "emir"-
visina penzije je strogo individualna stvar, odredjuje se na
osnovu 
opsteg i ličnog koeficijenta, a lični koeficijent stoji u
direktnoj 
vezi sa visinom isplaćenih plata i uplaćenim doprinosima za
period 
staža osiguranja, metodom preračunavanja.
Zato, ovdje je nemoguće dati direktan odgovor na Vase
pitanje- 
"koliki je iznos penzije za 16 godina staža". 
PIO/MIO propise FBiH ne poznajem, pa ne znam metod obracuna
u 
Federaciji BiH.
Za Zakon o PIO/MIO F BiH, polgedajte jedan od ova dva
linka:
http://www.fzmiopio.ba/index.php?
option=com_content&view=article&id=64&Itemid=67&lang=ba

ili 

https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon-o-penzijskom-i-
invalidskom-osiguranju-FBiH.pdf

Kuli, hvala, ima jos tih slucajeva brat-sestra, koji nisu
zavrseni (B.Luka i okolina), 

To je i logicno poslije mnogo godina, ali se uvijek nadje
neki sudija ko osporava snahino-zetovo pravo.

Zanima me da li je moguce izganjati prekid primanja penzije
u periodu od 10 godina.
Penzija primana u B Luci par godina , nastavljeno primati u
Rijeci , da bi bila ukinuta 
1998.Nakon toga 10 godina period nije primana .Sad je
redovna par godina . Da li 
postoji advokat koji bi to uspio izganjati, jer smatram da
je to ostvareno pravo., te bi 
trebalo da je moguce to ostvariti.

Pitanje:
Ako je osoba radila u Federaciji 7 g. (od 1978) i 9 godina u
Srbiji, moze li dobiti ikakvu penziju?

za komentar 67:
ne bih rekao da sudija osporava, vec je riječ o tome da
sudija sudi po tužbenom zahtjevu koji je pred njim. 
Posebno je pitanje to što je druga strana- snaha ili zet-
pasivna, tj. ne informiše se na vrijeme o svojim 
pravima i ne preduzima šta treba.

za komentar 68 "Kalimero":
penzija se zasniva na načelu medjugeneracijske solidarnosti,
tj poslodavci u ime i za račun zaposlenih uplaćuju 
doprinos za PIO. Iz sume tih doprinosa se uplaćuju penzije
posotjećim penzionerima, a i zaposleni će jednog dana 
biti penzioner, pa će se i njemu isplaćivati penzija po
istom principu. Do obustave isplate priznatog iznosa 
penzije (a ne obustave penzije kao prava)  dolazi iz razloga
što penzioner nije neko vrijeme (najmanje 1 
godišnje) dostavio Fondu PIO tzv. potvrdu o životu ili broj
bankovnog računa na koji treba uplatiti penziju. 
Koliko sam upoznat, Zakon o PIO ne sadrži odredbe o
zastarjelosti. No, ipak vrijede pravila o zastarjelosti 
potraživanja, što znači da se rokovi zastarjelosti isplate
računaju prema odredbama Zakona o obligacionim 
odnosima. Zavisno kako se pravo na isplatu penzije tretira
(dug, neosnovano obogaćenje), rok je 5 ili 10 godina. 
Prema tome, lako je moguće da Vaše potraživanje penzije
prema Fondu PIO zastarjelo, a ako je tako, nijedan 
adovkat Vam tu ne može pomoći. 

za komentar 69"7g u F, a 9 u S":
Propis o PIO u F BiH ne poznajem, no izmedju Bosne i
Hercegovine s jedne strane, i Srbije, s druge strane, 
postoji Sporazum o socijalnom osiguranju. Podnesite zahtjev
u FBIH, gdje ste posljedni put imali 
zaposlenje/uplatu doprinosa i ako ispunjavate opšte uslove
(zakonom odredjene godine zovita i minimalni staž 
osiguranja, FBiH+ R.Srbija), možda možete dobiti srazmjerni
iznos penzije.

Postovani,

Prilikom prodaje kuće koja je nasljedjena od 
roditelja u Banjaluci da li je prodavac dužan 
da plati porez ili samo kupac?

Puno pozdrava

za "Aidu"
Poreza na promet nepokretnosti odavno vise nema.
 Medjutim, postoji porez na imovinu, koji se redovno placa
svake godine, te- mozda primjenjivo u Vasem slucaju- porez
na dohodak od kapitalnog dobitka- član 
36.-39. Zakona o porezu na dohodak iz 2015 godine- Sl.gl. RS
broj 60/15.

Kapitalni dobitak je pozitivna razlika izmedju prodajne
cijene imovine i njene nabavne vrijednosti. Dakle,
relevantni pojmovi su: nabavna i prodajna cijena.
Prodajna je lako utvrdiva- u pravilu, to je cijena iz
ugovora o prodaji (prodajna cijena), osim ako nije ocito
nesrazmjerna, u kom slucaju trzisnu cijenu 
utvrdjuje Poreska uprava.
Nabavna cijena je nesto veci problem, zbog, koliko sam cuo-
nejednakog postupanja Poreske uprave u ovboj materiji. U
smislu člana 39. stav 1. tog zakona, 
nabavnom cijenom se smatra ona cijena po kojoj ste stekli
nekretninu. Posto je kod Vas nasljedstvo osnov sticanja
nekretnine, tada bi trebalo da se nabavnom 
cijenom smatra vrijednost nekretnine koja je utvrdjena
fiskalnim poreskim racunom, koji dobijate svake godine,
naravno, uz pretpostavku da ste Vi ili Vasi 
pokojni roditelji Poreskoj upravi uredno prijavili
vlasnistvo nad nekretninom.

Poreska stopa je 10% na tu razliku.
 
Primjer: ako je u racunu utvrdjena vrijednost (kao osnovica
godisnjeg poreza) npr. 100.000,00 KM, to je Vasa nabavna
cijena. Ako kucu prodajete za 150.000,00 
KM, razlika (kapitalni dobitak) je 50.000,00 KM, i porez
iznosi 5.000,00 KM. 
VODITE RACUNA DA JE OBVEZNIK POREZA NA DOHODAK OD KAPITALNOG
DOBITKA UVIJEK PRODAVAC. Istina, stranke mogu ugovoriti da
ga, ako postoji, plati kupac, ali to 
mora biti u ime i za racun prodavca (na uplatnici mora biti
naznacen JMBG prodavca kao uplatioca), jer je prodavac
obveznik tog poreza.
Ugovor o prodaji moze sačiniti iskljucivo notar. Da bi Vam
notar mogao saciniti ugovor, morate u Poreskoj upravi
pribaviti uvjerenje da ste platili porez na 
nepokrentost(godisnji porez). Ako ovo uvjerenje nemate
(niste ga izvadili, ili niste uopste prijavili nekretninu,
ili niste platili godisnji porez na 
prijavljenu nekretninu)- NOTAR NE SMIJE ZAKLJUCITI UGOVOR.  

Placanje eventualno utvrdjenog i postojeceg poreza na prihod
od kapitalnog dobitka, ili godisnjeg poreza na nepokretnost,
 nije uslov za uknjizbu kupca u 
zemljišnoj knjizi kao novog vlasnika.

Hvala puno Kuli na iscrpnom odgovoru.U medjuvremenu se
pojavio drugi 
problem te je kupac odustao od kupovine.Kuca i okucnica su
katasterki 
na meni medjutim gruntovno jednim djelom je na mome komsiji
tj 
rodjaku koji sad potencionalno trazi da se to otkupi.Kakvi
su izgledi 
da rjesim gruntovno pitanje i da li je to duga procedura?

Srdacan pozdrav,
                Aida

za Aidu- nastavak
kazete "kuca i zemlja su katastarski na meni, a gruntovno..
djelimicno na rodjaku, koji trazi da se to otkupi"...
to moze znaciti da je potrebno od Republicke uprave za
geodetske i imovinskopravne poslove (RUGIPP) podneskom, tj,

zahtjevom traziti da se izvrsi izlaganje pojedinacno
oznacenih parcela, i to onih katastarskih koje cine
gruntovnu. 
Pretpostavka je da je Regulacion planom za podrucje gdje se
kuca i okucnica nalaze, odredjeno da neke katastarske 
i/ili gruntovne parcele (ili cak njihovi dijelovi) cine
gradjevinsku parcelu kako je ona definisana tim Reg.planom.

Zato mi se cini da je taj postupak izlaganja
najjednostavniji nacin rjesavanja pitanja vlasnistva
(katastar ima 
znacenje posjeda, a gruntovnica- vlasnistva). Uz zahtjev
prilozite zemljisnoknjizni izvadak, prepis posjednovng 
lista, kopiju katastarskog plana i izvod iz Reg. plana. Taj
izvod iz RP mozete dobiti u zgradi opstine BL, mislim 
da je soba 19, prizemlje- najblizi ulaz je onaj bocni iz
Titove ulice. RUGIPP ce rjesenjem dozvoliti to pojedinacno 
izlaganje, komisija potom zakazuje rociste, na koje dolazite
Vi i Vas susjed(taj rodjak)- njegovo ime i adresu 
naznacite u zahtjevu, potpom predocite sve dokumente koje
imate u vezi tvrdnje da ste Vi iskljucivi a stvarni 
vlasnik kuce i cjelokupne parcele koja cini "okucnicu" tj
zemljiste koje sluzi za redovnu upotrebu zgrade. Ta 
komisija ima ovlastenje da utvrdjuje vlasnistvo. Svakako da
se kod Vas radi o formiranju gradjevinske parcele, sto 
znaci da ce vjerovatno biti potrebno da za izvjestan dio
parcele Vasem rodjaku platite izvjesnu naknadu-osim ako 
imate dokaze da po nekom drugom pravnom osnovu i taj
"njegov" dio u stvari pripada Vama (ili Vasim
prednicima),ali 
da to nije prethodno provedeno u zemljisnim
knjigama(gruntovnici). AKo se ne varam, utvrdjenje da ste Vi
vlasnik 
cjelokupne parcele, nije uslovljeno placanjem naknade Vasem
rodjaku. A s druge strane, zavisno od detaljnog uvida u 
postojece stanje, i Vasu spremnost i spremnost rodjaka
(ukoliko i Vi ne sporite da mu pripada naknada a on trazi 
razumnu cijenu), mozda je moguce ovo pitanje rijesiti
obicnim ugovorom o kupovini tog "komada" zemljista, uz- 
podrazumijeva se-uslov da ste oboje upisani kao (SU)VLASNICI
zemlje, a ne kao npr. "(su)nosioci prava 
koristenja..."   
Kako god bilo, bilo bi dobro da potrazite strucnu
pomoc-advokata, makar u formi kvalitetnog pravnog savjeta
oko 
pripreme zahtjeva i Vaseg postupanja na raspravi, ako
si-kojim slucajem- ne mozete priustiti da angazujete
advokata 
da Vas zastupa u postupku izlaganja.

Moj pokojni otac i njegov rodjeni brat su delili porodicnu
kucu u 
Beogradu.Ostavinskom raspravom je ocev deo podeljen na
mene,majku i 
moju sestru.Majka je do pre par godina placala porez za sve
tri  
,medjutim odjednom prestaje da stize obavestenje za uplatu
poreza.Majka 
odlazi u katastar i vadi zemljisni list u kome pise da je
vlasnik 
celokupne kuce moj stric.Interesuje me koja su nasa prava i
odakle 
poceti u ovakvom slucaju ,kome se obratiti .Unapred
zahvalana .

za Sladjanu:
iz Vaseg teksta pretpostavljam da je u Srbiji Geodetska
uprava nadlezna za katastar (stanje posjeda, a upis posjeda
bi trebalo da bude spodatak ko 
nekretninu stvarno drzi u faktickoj vlasti, ko je koristi) i
za zemljisnu knjigu (z.knjiga je dokaz vlasnistva). Ako je
tako (pisete-vlasnički list), 
tada je potrebno pregledati zbirku isprava u Geodetskoj
upravi i utvrditi kojim aktom (broj i narocito datum!)-
rjesenjem-je Vas stric upisan kao 
posjednik i vlasnik sa 1/1. Ako je taj datum "svjeziji" od 5
godina, mozete traziti ponavljanje postupka upisa u
katastar, jer Vam nije omogućeno ucesce 
u postupku promjene upisa. Ako je datum rjesenja stariji,
vjerovatno da tu mogucnost nemate. U svakom slucaju,
podneskom traite da Vam dostave rjesenje 
na osnovu koga je Vas stric upisan kao jedini posjednik i
tada trazite ponavljanje postupka. Sto se tice vlasnistva,
tj. upisa prava svojine, mislim da 
cete morati podnijeti tuzbu za utvrdjenje da ste Vi i Vasa
porodica suvlasnici i da je tuzeni stric duzan da trpi da se
Vi i porodica upisete kao 
suvlasnici (dakle, da se uspostavi predjasnje stanje upisa.)
U svakom slucaju, za bilo koji odo vih postupka- upravni i
sudski - trebace vam strucna 
pomoc adovkata u Srbiji- propisi su drugaciji i nisam 100%
siguran da advokat iz BiH moze zastupati pred sudovima u
Srbiji. Ako bi i mogao, zakonodavstvo  
ima bitnih razlika. Vodite racuna da se u parnicnom postupku
ne moze pobijati upravna odluka o promjeni
posjednika/vlasnika.

Na ovom linku imate integralni tekst Zakona o drzavnom
premeru i katastru Srbije.
http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_drzavnom_premeru_i_katastru.html

Dobar dan Kuli
moj otac je prepiso na brat jedan dio zemlje i kuce i jedan
dio manji 
oetavio testamentom meni.on zivi u tom dijelu sto je meni
ostavio da 
nesledim.brat se sa tim ne slaze.htio bi jos i kaze da ce
oboriti 
testament.imam li ja pravo na dio koji je njemu otac
prepisao prije  
god.otac jos ziv.hvala

Postovani Kuli,

i ja bih imala pitanje u vezi nasljedstva:

Imam sestru, mamu i njenog drugog muza (mog ocuha) i
njegovih dvoje djece iz njegovog prvog braka.

Kratko po zavrsetku ovog rata se mama i moj ocuh presele u
Srbiju gdje su kupili sebi stan, a par godina prije nego ce
ocuh umrijeti, kod notara sastave ugovor po kojem stan i sve
u stanu
poslije smrti jednog, ostaje onom drugom (prezivjelom)
supruzniku, tako da ni njena ni njegova djeca od onog
prezivjelog nista ne bi trazili. Testament nisu pravili,
valjda im notar rekao da nije potreban! Bar su njih dvoje
meni to tako objasnili, al' ko zna sta su 
i oni razumjeli. U svakom slucaju, ocuh umre prvi i mama
ponese taj ugovor na ostavinsku raspravu, na koju su i
njegovih dvoje djece bili pozvani.
Sudinca je mami objasnila da taj ugovor ne zamjenjuje
testament, da su po zakonu i ona i njegovih dvoje djece
nasljednici. Sve je to nama svima bilo logicno, ali mama
nije odustajala od njihovog dogovora za koji smo mi svi
djeca znali: niko od djece nema nista da nasledjuje dok ni
onaj drugi supruznik ne umre! A poslije i njegove smrti, sve
sto ostane, dijeli se na nas cetvoro djece. Zato se na toj
tada O-raspravi njegovih dvoje djece odreknu ocevog
nasljedstva u korist moje mame s tim da je ona dobila nalog
od sudince da napravi testament u kojem se sve sto iza nje
ostane dijeli na nas cetvoro. Mama ispostuje taj sudski
nalog, ode kod advokata, on joj sastavi testament i navede
nas cetvoro djece kao njene nasljednike  i ovjeri svojim
pecatom.
Sad, poslije mamine smrti odem sa tim originalnim
testamentom kod tog istog advokata a on kaze to se tako ne
moze sprovesti. Posto je mama samo nasa, samo mi, njena
djeca, mozemo nju naslediti a ne i pastorci (nisu u krvnoj
vezi s njom). Sad taj testament pred zakonom izgleda nevazan
dokument! Da li je to moguce? Advokat nas odvede i kod nekih
pravnika (ili notara?) da nam to sve objasne i svi rekose
isto. Samo ja sad ne mogu vjerovati da zakon moze jedan
testament nadjacati, pa zasto se uopste nesto i sastavlja,
to je zadnja volja i zelja pokojnika, zar se to ne mora
postovati?

Poštovani Kuli,ja imam kopiju katastarskog plana i zanima me
gdje mogu doznati ko su 
vlasnici pojedini parcela,koji je proces i koliko se
čeka.Zahvalan unaprijed

Evo u nastavku i odluka Ustavnog Suda RS u kojoj si i ti
ucestvovao kao sudija RS, a u vezi Komunalne naknade.
Pitanje jednostavno: Da li placati ili ne?
Hvala na odgovoru i pozdravi kumu!

 Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava
Republike Srpske i člana 60. stav 1. tačke a) i b)  Zakona o
Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike
Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 26.
oktobra 2016. godine, d o n i o  je
 
 O D L U K U
 
   Utvrđuje se da član 2. stav 1. Odluke o komunalnoj
naknadi ("Službeni glasnik Grada Banja Luka" broj 5/13), u
dijelu koji glasi: "... privremenom ili stalnom, izgrađenom
sa odobrenjem za građenje ili bez odobrenja za građenje...",
i stav 2. ove odluke, nisu u saglasnosti sa Ustavom
Republike Srpske i Zakonom o komunalnim djelatnostima
("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 124/11).
 
O b r a z l o ž e nj e
 
      "Tržnica" d.o.o. Banja Luka podnijela je Ustavnom sudu
Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) prijedlog za
ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 2. Odluke o
komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Grada Banja Luka" broj
5/13), koju je donijela Skupština Grada Banja Luka.
Predlagač smatra da donosilac predmetne odluke nije mogao
osporenom odredbom člana 2. ovog opšteg akta odrediti
obveznike plaćanja komunalne naknade na način koji nije u
saglasnosti sa članom 24. Zakona o komunalnim djelatnostima
("Službeni glanik Republike Srpske" broj 124/11). U vezi sa
navedenim, posebno ističe da nije u nadležnosti skupštine
jedinice lokalne samouprave da određuje krug lica koja su
obveznici plaćanja komunalne naknade, jer je to pitanje u
domenu zakonodavca. Slijedom navedenog, predlaže da Sud,
nakon provedenog postupka, utvrdi da osporeni član 2. Odluke
o komunalnoj naknadi nije u saglasnosti sa Zakonom o
komunalnim djelatnostima, te stoga ni članom 108. Ustava
Republike Srpske.  
    Pored toga, predlagač traži da Sud obustavi od izvršenja
pojedinačne akte i radnje koje su preduzete na osnovu
osporene odluke, do donošenja konačne odluke Suda o njenoj
ustavnosti i zakonitosti, sa ciljem sprečavanja daljih
štetnih posljedica koje će njenom primjenom nastati za veći
broj fizičkih i pravnih lica na koje se ova odluka odnosi.
   U odgovoru koji je na prijedlog dostavila Skupština Grada
Banja Luka navodi se da je osporena odluka donesena na
osnovu ovlašćenja iz člana 22. Zakona o komunalnim
djelatnostima ("Službeni glanik Republike Srpske" broj
124/11), te da je osporena odredba ove odluke u cijelosti
saglasna članu 24. ovog zakona, s obzirom na to da Odlukom
njen donosilac nije propisao obveznike komunalne naknade,
kako se to tvrdi u incijativi, već je prepisana zakonska
odredba koja definiše ove subjekte. Odlukom se, kako se
dalje ističe, poštuju prava fizičkih i pravnih lica koji su
obveznici komunalne naknade i u potpunosti su stavljeni u
ravnopravan položaj, sa ciljem da se na zakonit način
prikupljaju sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti
zajedničke komunalne potrošnje.
   Odluka o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Grada
Banja Luka" broj 5/13) donesena je na osnovu člana 22.
Zakona o komunalnim djelatnostima ("Službeni glasnik
Republike Srpske" broj 124/11), člana 30. Zakona o lokalnoj
samoupravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 101/04,
42/05 i 118/05) i člana 32. Statuta Grada Banja Luka
("Službeni glasnik Grada Banja Luka" br. 25/05, 30/07 i
17/12). Osporenim članom 2. ove odluke propisano je da su
obveznici komunalne naknade vlasnici ili nosioci prava
raspolaganja na stambenom, poslovnom ili drugom prostoru,
privremenom ili stalnom, izgrađenom sa odobrenjem za
građenje ili bez odobrenja za građenje, nosioci stanarskog
prava, zakupci stambenog, poslovnog i drugog prostora,
odnosno fizička i pravna lica koja su korisnici objekata i
uređaja zajedničke komunalne potrošnje (stav 1). Pod drugim
prostorom, u smislu ove odluke, smatra se garažni prostor,
pomoćni prostor, kao i dvorišni i gospodarski objekti i
slično (stav 2.).
      Prilikom ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti
osporenog člana 2. predmetne odluke, Sud je imao u vidu da
prema tački 11. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske,
kojim je zamijenjen član 68. Ustava, Republika uređuje i
obezbjeđuje sistem javnih službi. Pored toga, odredbom člana
102. stav 1. tačke 2. i 6. Ustava Republike Srpske utvrđeno
je da opština preko svojih organa, u skladu sa zakonom,
uređuje i obezbjeđuje obavljanje komunalnih djelatnosti i
izvršava zakone, druge propise i opšte akte Republike čije
izvršavanje je povjereno opštini. Nadalje, prema članu 30.
stav 1. alineja 9. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službeni
glasnik Republike Srpske" br. 101/04, 42/05 i 118/05), u
nadležnosti skupštine opštine je i da donosi odluke o
komunalnim taksama i drugim javnim prihodima, kada je
ovlašćena zakonom.
   Pored toga, Zakonom o komunalnim djelatnostima ("Službeni
glasnik Republike Srpske" broj 124/11), koji je označen kao
pravni osnov za donošenje osporene odluke, propisano je da
je korisnik komunalne usluge fizičko lice, preduzetnik,
udruženje građana, privredno društvo i druga pravna lica,
organi, organizacije i institucije javnih službi koji na
zakonit način koriste komunalne proizvode i usluge (član 3.
tačka t), da skupština jedinice lokalne samouprave, u skladu
sa ovim zakonom, propisuje obavezu plaćanja komunalne
naknade za korišćenje objekata i uređaja zajedničke
komunalne potrošnje (član 22. stav 1), te da se odlukom
skupštine jedinice lokalne samouprave kojom se uvodi obaveza
plaćanja komunalne naknade određuju osnovi i mjerila kojima
se utvrđuje visina naknade, zavisno od stepena opremljenosti
naselja komunalnim objektima i uređajima zajedničke
komunalne potrošnje i kvaliteta i standarda komunalnih
proizvoda i usluga (član 22. stav 2). Prema članu 23. istog
zakona, komunalna naknada se određuje prema jedinici
izgrađene korisne površine (m2) za stambeni, poslovni i
pomoćni prostor i objekte društvenog standarda.
       U konkretnom slučaju Sud je posebno uzeo u obzir i
odredbu člana 24. Zakona o komunalnim djelatnostima, kojom
je utvrđen krug lica koja su obveznici komunalne naknade
tako što je propisano da su to vlasnici stambenog, poslovnog
ili drugog prostora, nosioci stanarskog prava, zakupci
stambenog, poslovnog ili drugog prostora, odnosno fizička i
pravna lica koja su korisnici objekata i uređaja zajedničke
komunalne potrošnje.    
      Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, Sud je
ocijenio da je Skpština Grada Banja Luka bila ovlašćena da
donese osporenu odluku, kojom se, sa ciljem izvršavanja
Zakona o komunalnim djelatnostima, pobliže propisuju osnove,
mjerila i kriterijumi na osnovu kojih se određuje visina
komunalne naknade, obračun i rokovi plaćanja komunalne
naknade na području grada. Međutim, po ocjeni Suda,
normiranjem iz osporenog člana 2. stav 1. predmetne odluke,
u dijelu koji glasi "... privremenom ili stalnom, izgrađenom
sa odobrenjem za građenje ili bez odobrenja za građenje...",
kao i stava 2. istog člana, došlo je do povrede načela
zakonitosti iz člana 108. Ustava, jer je donosilac ovog
opšteg akta predmetne pravne odnose uredio na način koji
nije u cijelosti u saglasnosti sa članom 24. Zakona o
komunalnim djelatnostima. Naime, ovom zakonskom odredbom
zakonodavac je, na osnovu svojih ustavnih ovlašćenja,
definisao subjekte koji su obveznici komunalne naknade, tako
da se aktom jedinice lokalne samouprave ne može na drugačiji
način regulisati ovo pitanje. U konkretnom slučaju,
donosilac predmetne odluke je normiranjem iz osporenog člana
2. stav 1, u dijelu koji glasi: "... privremenom ili
stalnom, izgrađenom sa odobrenjem za građenje ili bez
odobrenja za građenje...", te stava 2. ovog člana, kojim je
definisao koji objekti se smatraju "drugim prostorom" u
smislu ovog člana, proširio odredbu člana 24. Zakona o
komunalnim djelatnostima. Ovakvim propisivanjem Skupština
Grada Banja Luka je, po ocjeni Suda, izašla iz okvira svojih
ustavnih i zakonskih ovlašćenja, jer nije mogla dodatno,
mimo Zakona, određivati status objekata čiji vlasnici su
obveznici komunalne naknade, niti je bila ovlašćena da
definiše koji objekti se smatraju "drugim prostorom"
prilikom utvrđivanja obaveze plaćanja komunalne naknade.
Član 22. Zakona o komunalnim djelatnostima, koji je naveden
kao pravni osnov za donošenje osporene odluke, ne sadrži
ovakvo ovlašćenje za skupštinu jedinice lokalne samouprave,
već propisuje da se njenom odlukom, u skladu sa zakonom:
"određuju osnovi i mjerila za utvrđivanje visine komunalne
naknade zavisno od stepena opremljenosti naselja komunalnim
objektima i uređajima zajedničke komunalne potrošnje i
kvaliteta i standarda komunalnih proizvoda i usluga". Sud
smatra da je uređivanje ovih pravnih odnosa u ingerenciji
isključivo zakonodavca, koji reguliše sva temeljna pitanja u
pogledu utvrđivanja obaveze plaćanja komunalne naknade,
odnosno, u konkretnom slučaju, definiše objekte povodom
kojih nastaje ova obaveza za titulare određenih prava na
njima, tako da jedinica lokalne samouprave ne može
podzakonskim aktom, koji se donosi sa ciljem izvršavanja
zakona, intervenisati u ovu materiju na način kako je to
propisano osporenom normom predmetne odluke.
         S obzirom na činjenicu da je ovim odlučeno o
ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 2. osporene Odluke o
komunalnoj naknadi, Sud smatra da je bespredmetno razmatrati
zahtjev predlagača da se obustave od izvršenja pojedinačni
akti i radnje koji su doneseni, odnosno preduzeti na osnovu
ove odluke.
      Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove
odluke.
     Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik
Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Amor Bukić,
Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof.
dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-58/15
26. oktobra 2016. godine 
 
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman, s.r.

Zdravo Kuli,


Evo u nastavku i odluka Ustavnog Suda RS u kojoj si i ti
ucestvovao kao sudija RS, a u vezi Komunalne naknade.
Pitanje jednostavno: Da li placati ili ne?
Hvala na odgovoru i pozdravi kumu!
Asmer

 Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava
Republike Srpske i člana 60. stav 1. tačke a) i b)  Zakona
o
Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik
Republike
Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 26.
oktobra 2016. godine, d o n i o  je
 
 O D L U K U
 
   Utvrđuje se da član 2. stav 1. Odluke o komunalnoj
naknadi ("Službeni glasnik Grada Banja Luka" broj 5/13), u
dijelu koji glasi: "... privremenom ili stalnom, izgrađenom
sa odobrenjem za građenje ili bez odobrenja za
građenje...",
i stav 2. ove odluke, nisu u saglasnosti sa Ustavom
Republike Srpske i Zakonom o komunalnim djelatnostima
("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 124/11).
 
O b r a z l o ž e nj e
 
      "Tržnica" d.o.o. Banja Luka podnijela je Ustavnom
sudu
Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) prijedlog za
ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 2. Odluke o
komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Grada Banja Luka"
broj
5/13), koju je donijela Skupština Grada Banja Luka.
Predlagač smatra da donosilac predmetne odluke nije mogao
osporenom odredbom člana 2. ovog opšteg akta odrediti
obveznike plaćanja komunalne naknade na način koji nije u
saglasnosti sa članom 24. Zakona o komunalnim djelatnostima
("Službeni glanik Republike Srpske" broj 124/11). U vezi sa
navedenim, posebno ističe da nije u nadležnosti skupštine
jedinice lokalne samouprave da određuje krug lica koja su
obveznici plaćanja komunalne naknade, jer je to pitanje u
domenu zakonodavca. Slijedom navedenog, predlaže da Sud,
nakon provedenog postupka, utvrdi da osporeni član 2.
Odluke
o komunalnoj naknadi nije u saglasnosti sa Zakonom o
komunalnim djelatnostima, te stoga ni članom 108. Ustava
Republike Srpske.  
    Pored toga, predlagač traži da Sud obustavi od
izvršenja
pojedinačne akte i radnje koje su preduzete na osnovu
osporene odluke, do donošenja konačne odluke Suda o njenoj
ustavnosti i zakonitosti, sa ciljem sprečavanja daljih
štetnih posljedica koje će njenom primjenom nastati za veći
broj fizičkih i pravnih lica na koje se ova odluka odnosi.
   U odgovoru koji je na prijedlog dostavila Skupština
Grada
Banja Luka navodi se da je osporena odluka donesena na
osnovu ovlašćenja iz člana 22. Zakona o komunalnim
djelatnostima ("Službeni glanik Republike Srpske" broj
124/11), te da je osporena odredba ove odluke u cijelosti
saglasna članu 24. ovog zakona, s obzirom na to da Odlukom
njen donosilac nije propisao obveznike komunalne naknade,
kako se to tvrdi u incijativi, već je prepisana zakonska
odredba koja definiše ove subjekte. Odlukom se, kako se
dalje ističe, poštuju prava fizičkih i pravnih lica koji su
obveznici komunalne naknade i u potpunosti su stavljeni u
ravnopravan položaj, sa ciljem da se na zakonit način
prikupljaju sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti
zajedničke komunalne potrošnje.
   Odluka o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Grada
Banja Luka" broj 5/13) donesena je na osnovu člana 22.
Zakona o komunalnim djelatnostima ("Službeni glasnik
Republike Srpske" broj 124/11), člana 30. Zakona o lokalnoj
samoupravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 101/04,
42/05 i 118/05) i člana 32. Statuta Grada Banja Luka
("Službeni glasnik Grada Banja Luka" br. 25/05, 30/07 i
17/12). Osporenim članom 2. ove odluke propisano je da su
obveznici komunalne naknade vlasnici ili nosioci prava
raspolaganja na stambenom, poslovnom ili drugom prostoru,
privremenom ili stalnom, izgrađenom sa odobrenjem za
građenje ili bez odobrenja za građenje, nosioci stanarskog
prava, zakupci stambenog, poslovnog i drugog prostora,
odnosno fizička i pravna lica koja su korisnici objekata i
uređaja zajedničke komunalne potrošnje (stav 1). Pod drugim
prostorom, u smislu ove odluke, smatra se garažni prostor,
pomoćni prostor, kao i dvorišni i gospodarski objekti i
slično (stav 2.).
      Prilikom ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti
osporenog člana 2. predmetne odluke, Sud je imao u vidu da
prema tački 11. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske,
kojim je zamijenjen član 68. Ustava, Republika uređuje i
obezbjeđuje sistem javnih službi. Pored toga, odredbom
člana
102. stav 1. tačke 2. i 6. Ustava Republike Srpske utvrđeno
je da opština preko svojih organa, u skladu sa zakonom,
uređuje i obezbjeđuje obavljanje komunalnih djelatnosti i
izvršava zakone, druge propise i opšte akte Republike čije
izvršavanje je povjereno opštini. Nadalje, prema članu 30.
stav 1. alineja 9. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službeni
glasnik Republike Srpske" br. 101/04, 42/05 i 118/05), u
nadležnosti skupštine opštine je i da donosi odluke o
komunalnim taksama i drugim javnim prihodima, kada je
ovlašćena zakonom.
   Pored toga, Zakonom o komunalnim djelatnostima
("Službeni
glasnik Republike Srpske" broj 124/11), koji je označen kao
pravni osnov za donošenje osporene odluke, propisano je da
je korisnik komunalne usluge fizičko lice, preduzetnik,
udruženje građana, privredno društvo i druga pravna lica,
organi, organizacije i institucije javnih službi koji na
zakonit način koriste komunalne proizvode i usluge (član 3.
tačka t), da skupština jedinice lokalne samouprave, u
skladu
sa ovim zakonom, propisuje obavezu plaćanja komunalne
naknade za korišćenje objekata i uređaja zajedničke
komunalne potrošnje (član 22. stav 1), te da se odlukom
skupštine jedinice lokalne samouprave kojom se uvodi
obaveza
plaćanja komunalne naknade određuju osnovi i mjerila kojima
se utvrđuje visina naknade, zavisno od stepena
opremljenosti
naselja komunalnim objektima i uređajima zajedničke
komunalne potrošnje i kvaliteta i standarda komunalnih
proizvoda i usluga (član 22. stav 2). Prema članu 23. istog
zakona, komunalna naknada se određuje prema jedinici
izgrađene korisne površine (m2) za stambeni, poslovni i
pomoćni prostor i objekte društvenog standarda.
       U konkretnom slučaju Sud je posebno uzeo u obzir i
odredbu člana 24. Zakona o komunalnim djelatnostima, kojom
je utvrđen krug lica koja su obveznici komunalne naknade
tako što je propisano da su to vlasnici stambenog,
poslovnog
ili drugog prostora, nosioci stanarskog prava, zakupci
stambenog, poslovnog ili drugog prostora, odnosno fizička i
pravna lica koja su korisnici objekata i uređaja zajedničke
komunalne potrošnje.    
      Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, Sud je
ocijenio da je Skpština Grada Banja Luka bila ovlašćena da
donese osporenu odluku, kojom se, sa ciljem izvršavanja
Zakona o komunalnim djelatnostima, pobliže propisuju
osnove,
mjerila i kriterijumi na osnovu kojih se određuje visina
komunalne naknade, obračun i rokovi plaćanja komunalne
naknade na području grada. Međutim, po ocjeni Suda,
normiranjem iz osporenog člana 2. stav 1. predmetne odluke,
u dijelu koji glasi "... privremenom ili stalnom,
izgrađenom
sa odobrenjem za građenje ili bez odobrenja za
građenje...",
kao i stava 2. istog člana, došlo je do povrede načela
zakonitosti iz člana 108. Ustava, jer je donosilac ovog
opšteg akta predmetne pravne odnose uredio na način koji
nije u cijelosti u saglasnosti sa članom 24. Zakona o
komunalnim djelatnostima. Naime, ovom zakonskom odredbom
zakonodavac je, na osnovu svojih ustavnih ovlašćenja,
definisao subjekte koji su obveznici komunalne naknade,
tako
da se aktom jedinice lokalne samouprave ne može na
drugačiji
način regulisati ovo pitanje. U konkretnom slučaju,
donosilac predmetne odluke je normiranjem iz osporenog
člana
2. stav 1, u dijelu koji glasi: "... privremenom ili
stalnom, izgrađenom sa odobrenjem za građenje ili bez
odobrenja za građenje...", te stava 2. ovog člana, kojim je
definisao koji objekti se smatraju "drugim prostorom" u
smislu ovog člana, proširio odredbu člana 24. Zakona o
komunalnim djelatnostima. Ovakvim propisivanjem Skupština
Grada Banja Luka je, po ocjeni Suda, izašla iz okvira
svojih
ustavnih i zakonskih ovlašćenja, jer nije mogla dodatno,
mimo Zakona, određivati status objekata čiji vlasnici su
obveznici komunalne naknade, niti je bila ovlašćena da
definiše koji objekti se smatraju "drugim prostorom"
prilikom utvrđivanja obaveze plaćanja komunalne naknade.
Član 22. Zakona o komunalnim djelatnostima, koji je naveden
kao pravni osnov za donošenje osporene odluke, ne sadrži
ovakvo ovlašćenje za skupštinu jedinice lokalne samouprave,
već propisuje da se njenom odlukom, u skladu sa zakonom:
"određuju osnovi i mjerila za utvrđivanje visine komunalne
naknade zavisno od stepena opremljenosti naselja komunalnim
objektima i uređajima zajedničke komunalne potrošnje i
kvaliteta i standarda komunalnih proizvoda i usluga". Sud
smatra da je uređivanje ovih pravnih odnosa u ingerenciji
isključivo zakonodavca, koji reguliše sva temeljna pitanja
u
pogledu utvrđivanja obaveze plaćanja komunalne naknade,
odnosno, u konkretnom slučaju, definiše objekte povodom
kojih nastaje ova obaveza za titulare određenih prava na
njima, tako da jedinica lokalne samouprave ne može
podzakonskim aktom, koji se donosi sa ciljem izvršavanja
zakona, intervenisati u ovu materiju na način kako je to
propisano osporenom normom predmetne odluke.
         S obzirom na činjenicu da je ovim odlučeno o
ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 2. osporene Odluke o
komunalnoj naknadi, Sud smatra da je bespredmetno
razmatrati
zahtjev predlagača da se obustave od izvršenja pojedinačni
akti i radnje koji su doneseni, odnosno preduzeti na osnovu
ove odluke.
      Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove
odluke.
     Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik
Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Amor Bukić,
Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović,
prof.
dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-58/15
26. oktobra 2016. godine 
 
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman, s.r.

Za Samira- kom.br.79
Ako ste iz BL, otidijite u Upravu za geodetske poslove-
zgrada pored Incela- ponesite tu kopiju plana i tražite da
vam na 
osnovu nje izvrše identifikaicju parcela po starom
(zemljišnoknjižnom) premjeru, ako već nema tih podataka u
rubrikama 
"novi" i stari" premjer. Kada dobijete novu kopiju plana za
tim podacima, tada trazite da vam izdaju zemljišnoknjižne 
izvatke za parcele iz rubrike "stari" premjer- u zk izvatku
su naznačeni vlasnici parcela.

Pomoć pri ostvarivanju prava na 
penziju Banja Luka

- prikupljanje dokumenata ( lična 
karta,rodni list, umrli list, 
uvjerenja, itd.)
- podnošenje zahtjeva
- urgencije
- žalbe
- tužbe
- pravna zastupanja
- revizija rješenja o penziji RS/FBIH
- personalna asistencija 

TIM PRAVNIH SAVJETA NA FACEBOOK
https://
www.facebook.com/pravni.savjeti.3
PRAVNI SAVJETI
Penzijsko osiguranje

+ 387 65 529 136 MOB/VIBER
pravnisavjetiBL@gmail.com

Pomoć pri ostvarivanju prava na 
penziju Banja Luka

- prikupljanje dokumenata ( lična 
karta,rodni list, umrli list, 
uvjerenja, itd.)
- podnošenje zahtjeva
- urgencije
- žalbe
- tužbe
- pravna zastupanja
- revizija rješenja o penziji RS/FBIH
- personalna asistencija 

TIM PRAVNIH SAVJETA NA FACEBOOK
https://
www.facebook.com/pravni.savjeti.3
PRAVNI SAVJETI
Penzijsko osiguranje

+ 387 65 529 136 MOB/VIBER
pravnisavjetiBL@gmail.com

Muz i ja imamo poslovni prostor koji 
je pravljen 1987 god. Na nama je sve 
do danas ima muz i u poreskoj upisanu 
parcelu na sebi. Po novom zakonu i 
clanu 830 Opstina je dva puta donijela 
rjesenje da mozemo otkupiti. Imamo 
gradjevinsku kupoprodajni ugovor ali 
se u katastru zemljiste vodi na ZIBL-
U. NEZNAM STA DA RADIMO 4 GODINE 
PROCES JE U TOKU.U KATASTRU SU MI 
REKLI MOZEMO DOBITI POSJEDOVNI LIST 
ALI BEZ MATICNOG BROJA. KASNIJE JE 
POSJED PARCELISAN NA CRNO STO MI NISMO 
UPUCENI. U PITANJU JE ROSTILJNICA 
50/17 STARI PREMJER A NOVI 830 NA IME 
GAJIC DUSAN U UL ISAIJE MITROVIC BR. 
10. STA DA RADIMO? OD KOGA TREBA DA 
OTKUPIMO I KAKO DALJE. IMAMO 
KUPOPRODAJNI UGOVOR. HVALA

Imali smo slican slucaj:
Maceha prva umre, otac naslijedi pola njenog dijela, a pola
ide njenim nasljednicima.
Znaci, otac je imao 3/4, a njeni nasljednici 1/4.

Negdje pise da ako su se neki odrekli svog dijela da ne mogu
to ponovo nasljedjivati?

Zakon o nasljedjivanju je ostao isti, iako se Jugoslavija
raspala.

Molim vas moze li pomocu kupoprodajnog 
ugovora upisati se vlasnistvo nad 
zemljistem

Dali se moze dobiti posjedovni list 
pomocu kupoprodajnog ugovora na 
zemljistu koji je napravljen 1989 god. 
Sve je uredno placeno i ovjereno ali 
nije provedeno kroz knjige u 
geodetskoj upravi. Hvala