Severine, pomenuo si akne i antibiotike. da li ima osim antibiotika neki
provjeren efektan lijek za akne? poznato je da je uzrok bakterija,
ali je nevjerovatno da u kompletnom napretku medicine
jos uvijek muku mucimo sa AKNAMA! pateticno, zar ne?
----------------------------------------------------------------------------------------

Koža je najveci organ u čovjekovu tijelu. Obavija citav
organizam i na taj način odrzava oblik tijela, stalnu
temperaturu, konstantnu hidraciju u njegovoj unutrašnjosti i
oupste stiti unutrašnje organe od negativnih fizickih,
kemijskih i bioloskih uticaja njegove (čovjekove) okoline.
Kada bi se razmotala, zauzimala bi vise kvadratnih metara.
Prosječna debljina kože je oko 1/10 inch-a (0.251 cm ili
2.5 mm). Dakako, ta debljina varira na raznim dijelovima
tijela, tako da je nešto deblja na hrbatu, dlanovima i
tabanima, a tanja oko očiju, unutrašnjosti laktova itd.
Kožni omotač uključuje tri sloja (s vana prema unutra):
epidermis, dermis i potkožni sloj.

Epidermis je vanjski sloj i sastoji se od više podslojeva.
Cijeli epidermis je otprilike debljine papira za pisanje.
Bazalni dio (unutrašnji dio ili temelj) tvore bazalne
stanice, cilindričnog oblika, u neprestanoj diobi koje
guraju novostvorene stanice u više slojeve tj. prema van.
Kako stanice napreduju prema vanjskom sloju, gube svoj
cilindrični oblik, te postaju pljosnatije da bi u površnom
sloju postale potpuno pločaste tzv. squamous cells ili
keratinocytes. Pored toga ove stanice gube i vitalnost tako
da su na površini (keratocytes) praktično mrtve. Ovaj mrtvi,
površni sloj luci keratin, protein koji štiti kožu od
kemikalija, bakterija, virusa, gljivica i ostalih negativnih
agensa iz okoline. Ove pločaste stanice (kertocytes) zajedno
sa keratinom, stoga, formiraju omotač na površini koji
zovemo stratum corneum. Ovaj mrtvi sloj se neprestano ljušti
i otpada i nanovo se zamjenjuje novim stanicama iz bazalnog
sloja, presvučenim keratinom. Pored squamoznih i bazalnih
stanica u epidermisu se nalaze i melanociti (stanice koje
proizvode melanin, pigment koji daje koži tamnu boju) te
Langerhans-ove stanice (odgovorne za zaštitu od infekcije),
uglavnom koncentrisane u bazalnom sloju.

Dermis sačinjava najveci dio debljine kožnog omotaca i
ukljucuje kolagena vlakna koja daju cvrstinu, te elastin
vlakna koja daju elasticitet kozi. Dermis jos sadrzava sitne
krvne sudove, limfne sudove, misicne stanice, nervna vlakna,
folikule dlaka, te izvodne kanale lojnih i znojnih zlijezda.

Subkutani (potkožni) sloj sadrzava uglavnom mast, koja stiti
unutrašnjost od hladnoce i mehanicke traume izvana, te
kožne zivce, krvne sudove i znojne i lojne zlijezde.

Kako vidimo gore Koža, specijalno njen povrsni sloj, je
organ u stalnoj dinamici umiranja i ponovnog
samoobnavljanja. To je priroda (Bog) tako uredila (o) posto
je ovaj organ prvi na udaru vanjske traume i uopste
negativnih uticaja okoline (kao limarija na automobilu). I
neki drugi organi u organizmu imaju slicne regenerativne
sposobnosti, te se i oni nalaze u permanentnom stanju
umiranja i obnavljanja celija i tkiva, kao napr. krv, limfa,
reproduktivni organi isl. Stoga nije ni cudo sto je
incidencija mutacija, prije svega malignih alteracija, jako
visoka u ovim, rekao bih primitivnim organskim sistemima,
mnogo visa nego u nekim visoko diferenciranim tkivima sa
dugom “filogenetskom evolucijom” i sa losim i neadekvatnim
(slabo diferenciranim) reparacionim sposobnostima, kao sto
je nervno tkivo, recimo.
Kvalitet kože je strogo individualna znacajka i varira od
osobe do osobe. Tako se moze desiti da bliznad imaju potpuno
razlicit kvalitet kože (jedan ima dobro razvijene lojne i
znojne zlijezde tj. izdasno podmazan povrsni kožni omotac,
odnosno kozu visoke vitalnosti i elasticiteta, dok drugi ima
suhu i “atopicnu” kozu sklonu raznim alergijama, ekcemima
isl.), sto opet u velikoj mjeri zavisi od genetskog sklopa
svakog pojedinca. Dodatni faktori u susenju kože,
posljedicnom svrabu i ragadama nastalim usljed smanjena
njenog elasticiteta i vitalnosti su razni negativni utjecaji
okoline superponirani na vec genetski predisponiranu
konstituciju, kakva je napr. “atopicna konstitucija.” Neki
od egzogenih faktora koji skracuju vijek keratocyta i time
smanjuju vitalnost vanjskog sloja kože (stratum corneum) su:
dugo izlaganje suncu, osobito bez adekvatne zastite;
nedovoljna hydratacija kože hidratantnim kremama i
losionima (moisturisers); neadekvatna ishrana i unosenje
tecnosti u organizam; ekscesivno unosenje alkohola;
neadekvatna dezinfekcija vode u sistemima za
vodosnabdijevanje osobito u velikim gradovima upotrebom
ekscesivnih kolicina klora; upotreba jakih kemijskih
sredstava za ciscenje odjece (upotreba jakih deterdzenata sa
neizbalansiranim Ph); te upotreba sredstava za licnu
higijenu (sapuni, samponi, showergel idr.) sa kiseloscu
(Ph) razlicitom od one na površini kože. Sve to znatno
skracuje vijek keratocyta, povrsni sloj postaje suh,
neelastican, nastaju ragade (pukotine u stratum corneum-u),
to izaziva svrab, squamozni sloj se ljusti i otpada, a broj
mrtvih keratocyta koji se ljušti i odpada, ispod, se
povecava i pomjera prema bazalnom sloju. Na taj način se
epidermis postupno tanji i odnos mrtvih stanica
(keratocyta)-bazalnih stanica (basal cells) sve vise se
pomjera u korist keratocyta, sto izaziva konstantan svrab i
iritaciju.

Sto se tice tretmana, on se bazira na eliminaciji ili
atenuaciji vanjskih iritativnih faktora koji znatno
doprinose susenju i iritaciji kože (koristiti ultrasensitive
deterdzente, koristiti soap-free sredstva za licnu higijenu
sa izbalansiranim Ph 5.5, sapirati se poslije tusiranja sa
prokuhanom i odstajalom vodom i na taj način reducirati
kolicinu klora u vodi za kupanje, banjati se u Oatbath-u jer
sluz iz zobi stvara film na kozi i odlican je rehidrator,
izbjegavati predugo izlaganje suncu i koristiti sunscreen sa
PF 30, tusirati se poslije kupanja u moru), voditi
odredjeni rezim zivota (uzimanje dosta tekucine, svjezeg
voca i povrca u ishrani, raducirati uzimanje alkohola
itd.), te upotreba sredstava za rehidraciju kože, dovoljno
cesto i dovoljno dugo dok se Koža potpuno ne oporavi (ovo je
dugotrajan proces i treba biti strpljiv). Sredstava za
rehidraciju kože ima na pretek, u obliku raznih krema.
Osobito su dobra ona koja sadrze E vitamin, jer on djeluje i
na structure u dermisu, kolagena i elastanska vlakna, te
poboljsava elasticitet i cvrstocu kože (turgor). Kreme se
nanose poslije banjanja u Oatbath-u, u pocetku svaki dan, a
kasnije je dovoljno samo tusiranje i moisturizer krem. Od
krema preporucio bih Eucerin krem, koji kao hidratant
sadrzava wool-alcohol, zatim Neutrogena hydratant lotion
cream, koji se brzo upije i ne masti (ostecuje) ves, sto je
mana Eucerin-a. Takodjer bih preporucio Retinol 3 cream-
L’oreal. Katkad je potrebno na tako namazanu kozu previti
obloge od hladne vode kako bi se reducirala cirkulacija i
smanjila iritacija ostecene kože, ali samo u pocetku
tretmana. Nekada je potrebna i apikalna aplikacija
kortikosteroida (Elocon 0.01% cream ili Diproson 1 % cream),
ali lokalno i samo na mjestima gdje postoje vidljiva ostecenja.
Sa ovom terapijom treba biti uporan i strpljiv. Gorepomenute
mjere nekad moraju ostati za citav zivot.

 

 

 

Lijep pozdrav

Dr. Severin Rakić