Do 1988. godine dijagnoza i klasifikacija glavobolja je bila
prilicno maglovita i neprecizna, bazirana na klinickom
prikazu pojedinacnih slucajeva. Samim tim i terapija i
uspjesnost u lijecenju, varirala je od slucaja do slucaja,
lutajuci tako od jednog do drugog analgetika. International
Classification of Haedache Disorders (ICHD-1) izdata 1988.
godine, a potom revidirana 2004. godine (ICHD-2), fokusira
se na duzinu i ucestalost glavobolje kao glavne kriterije u
klasifikaciji ovog sindroma. To je omogucilo znatno
pregledniju podjelu, brzu i precizniju dijagnozu, te posve
novi, mnogo uspjesniji pristup u lijecenju ovog prilicno
ozbiljnog neuroloskog problema. Prema gore pomenutoj
klasifikaciji, sve su glavobolje podjeljene u dvije velike
grupe: primarne i sekundarne.

Da bi se postavila dijagnoza primarne glavobolje, svi ostali
uzroci (bolesti ili poremecaji) koji mogu uzrokovati
glavobolju moraju biti iskljuceni, tj. to je ona glavobolja,
za koju je dokazano da nema kao podlogu neko drugo
oboljenje, ciji je ona onda samo simptom. Do tacne dijagnoze
primarne glavobolje klinicar/neurolog dolazi na osnovu
istorije bolesti, kompetentnog opsteg fizikalnog i preciznog
neuroloskog pregleda, te cranium CT scan-a. U strogo
indiciranim slucajevima, moze pomoci i MRI istrazivanje.
Sekundarne glavobolje su vazan dio syndroma glavobolje, ne
samo zbog potencijalne opasnosti koja lezi u nekim od njenih
uzroka, nego i zbog njihove ucestalosti i prevalencije u
klinickoj praksi. Uzroci sekundarnoj glavobolji mogu biti
razliciti i multipli, te se mogu podijeliti u red flag i
blue flag sekundarne glavobolje tj. one koji imaju za
podlogu ozbiljna patoloska stanja ili oboljenja sa
potencijalnom opasnoscu po zivot pacijenta, te zahtijevaju
neodlozno i predano traganje za uzrokom (red flag) i one sa
manje patogenom podlogom sporijeg toka, koja dozvoljava duzi
vremenski okvir u traganju za pravim uzrokom glavobolje
(blue flag). Iako potonja vrsta sekundarne glavobolje (blue
flag) najcesce ima za podlogu benigniji patoloski uzrok, to
nikako ne znaci da ga ne treba propisno istraziti ili da
istragu njenog uzroka treba obustaviti i glavobolju
proglasiti primarnom. To je vrlo opasna i rizicna praksa,
koja moze zavrsiti fatalno po pacijenta. Moguci uzroci
sekundarne glavobolje bit ce pobrojani kasnije u tekstu. U
narednom odlomku osvrnut cu se prvo na primarnu glavobolju.

Jednom kad je klinicar sa sigurnoscu iskljucio sve moguce
uzroke sekundarne glavobolje, moze se fokusirati na
proucavanje primarne glavobolje, uzroka njenog nastanka,
njene patogeneze i metodama njenog efektnog lijecenja, bolje
receno suzbijanja njenog nastanka. Dijagnoza primarne
glavobolje u najvecem lezi u dobro uzetoj istoriji bolesti,
sa tezistem na frekvenciju napada (15 napada mjesecno
tzv. chronic daily headache ili kronicna glavobolja) i
duzinu napada (4 sata
kao u migrene).
Od episodic (povremenih) primarnih glavobolja najcesce se
srecu:
- Migrena
- Episodic tension type glavobolja
- Cluster glavobolja
- Trigeminal autonomic glavobolja
- Posebne i manje ceste vrste epizodne primarne glavobolje
(glavobolja uzrokovana kasljem, naporom, Valsalva
manoeuvre-om, glavobolje u snu, hypnic, orgasmic,
pre-orgasmic glavobolje isl.)
U grupu tzv. primarnih kronicnih glavobolja spadaju:
- Kronicna dnevna migrena, ranije nazivana Transformed
migraine
- Chronic tension type glavobolja
- New daily persistent (kronicna svakodnevna) glavobolja
- Hemicrania continua

Razni su uzroci sekundarne glavobolje, pa cu nabrojati samo
one najcesce:
- Glavobolja usljed oboljenja lubanje tj. craniuma
(Paget-ova bolest; mastoiditis; metastaze malignog tumora u
lubanjskim kostima)
- Glavobolja usljed oboljenja uha (upala vanjskog ili
srednjeg uha tj. otitis media or externa)
- Oboljenja oka (glaucoma; strabismus; iritis)
- Nos i sinusi (akutna i kronicna upala sinusa)
- Zubi (caries, zubni abscess, proces na korijenu zuba
isl.)
- Vratni dio kicme (cervical spondylosis)
- Oboljenja kranijalnih nerava (herpes zoster, occipital
neuralgia)
- Glavobolja usljed oboljenja intrakranijalnih krvnih sudova
(venous sinus thrombosis; cerebral artery aneurism ili njena
ruptura; intracerebralno krvarenje)
- Glavobolja usljed oboljenja extrakranijalnih krvnih sudova
(carotid artery dissection; cranial arteritis; carotidynia)
- Promjene u intracranial-nom pritisku (povecan
intracranialni pritisak ili snizen pritisak usljed smanjenja
kolicine cerebrospinalnog liquora napr. zbog gubitka
cerebrospinalne tekucine na mjestu lumbalne punkcije tzv.
postlumbar puncture leak)
- Infekcije CNS (meningitis; encephalitis).
- Glavobolja usljed opste infekcije (influenza tj. gripa;
typhoid; malaria isl.)
- Glavobolja izazvana nekim medikamentima (vasodilatators
napr.)
- Hypertension (visok krvni tlak).

Glavobolju zbog sekundarnih razloga je potrebno podrobno
istraziti ne samo zbog potencijalne opasnosti po zdravlje,
cak i po zivot, nego i zbog velike ucestalosti sekundarne
glavobolje u svakodnevnoj praksi, gotovo u jednakom procentu
kao i primarne. Istrazivanja prevalencije glavobolje u toku
zivota, pokazuju da su primarna i sekundarna tension type
glavobolja najucestalije vrste glavobolje zbog kojih
pacijenti traze pomoc (69%), zatim slijede sekundarne
glavobolje usljed sistemske infekcije (63%), migrena (16%),
glavobolje nakon traume glave (4%), zigajuca glavobolja
nepoznatog uzroka (2%), glavobolja vaskularnog porijekla kao
napr. temporal arteritis (1%), glavobolja zbog
subarachnoidal-nog krvarenja (<1%), glavobolja usljed
razlicitih mozdanih tumora (0.1%) itd.

Nasuprot napretku u dijagnostici i razgranicavanju pojedinih
vrsta glavobolje, te boljem da tako kazem ‘management-u’
odredjenih glavobolja, terapeutski pristup i efektnost u
lijecenju nekih vec odavno poznatih primarnih glavobolja,
kao sto je migrena, nije se puno promijenio u posljednje 2
dekade, ako izuzmemo pojavu nekoliko lijekova iz grupe
Triptana (mehanizam djelovanja slican SSRI-antidepresantima,
‘feel good drug’) na trzistu, koji u kombinaciji sa
anti-emeticima (ljekovima protiv povracanja) daju
promijenjive rezultate u tretiranju napada migrene. Zbog
svega ovog i velikog procenta izostanka radnika sa posla
koje kronicna primarna glavobolja moze uzrokovati, prisililo
je Ministarstvo za zdravlje drzave Australije da sagleda sve
efekte kronicne primarne glavobolje na ukupnu radnu
sposobnost opste populacije Australije i donese zakon da se
kronicna migrena i selektivan broj drugih primarnih
glavobolja od juna mjeseca ove godine tretiraju kao bolesti
sa trajnim invaliditetom, te u slucajevima sa dokazanim
onesposobljavajucim tokom bolesti, takvi pacijenti
kandidiraju za rano penzionisanje.

Kako je naglaseno na pocetku, posebnog osvrta na tretman
primarne glavobolje na ovom mjestu nece biti, jer smatram da
je terapija manje-vise ista u citavom svijetu i da po tom
pitanju nema nikakve konfuzije i razmimoilazenja u
misljenjima, pa je nije potrebno dalje produbljivati i
elaborirati. Ako neko ima daljeg ineteresa za ovu tematiku
predlazem sljedece korisne clanke:

1.Goadsby P.J.- Migraine: Diagnosis and Management. Intern.
Med. Jurnal 2003; 33 (p.436-442).
2.Gallagher R.M.- What do patient want from acute migraine
treatment? Cephalgia 2004; 24 (Suppl.) 20 (p.8-15).
3.Millichap J.G., Yee M.M.- The diet factor in pediatric and
adolescent migraine. Pediatr. Nuerol. 2003; 28 (p. 9-15).

Cheers!

Severin