Pitanje u vezi svakodnevnog uzimanja aspirina, tablete
vitamina B11 u kombinaciji sa vitaminom D radi suzbijanja
raka i bolesti krvotoka/srca. Sta ti o svemu ovome mislis?

 

Apelirao bih na
moje kolege rasute po cijeloj planeti, medju kojima je ne
mali broj “vrhunskih strucnjaka” u raznim specijalnostima
kao i u opstoj medicini, da uzmu ucesca u “kajakovoj dragoj
savjeti” i na taj nacin pomognu “gradjanima planete Kajak”
da lakse prebrode jaz izmedju “socijalistickog (humanog) i
kapitalistickog (profiterskog) odnosa doctor-pacijent” u
kojem su se nasli u posljednjih desetak godina. Za one
kolege “trzisno orijentirane” koji “nemaju vremena,” sat
vremena preko weekend-a ne mijenja mnogo (cca $200), ali
osjecaj da smo svojim savjetom napravili dobro djelo
izbavivsi bivseg komsiju, sugradjanina ili prijatelja iz
ruku “lokalnog saobracajca” (citat Dr Jajcevic) i na taj
nacin mu mozda i zivot spasili, stvara kod covjeka
unutrasnje zadovoljstvo koje se rijetko dogadja u ovakvim
surovim drustvima.

Sto se tice lijekova i njihove upotrebe u kurativne ili
profilakticke svrhe, misljenja su podijeljena. Nauka,
osobito ona komercijalno vodjena tj. istrazivanja
finansirana od velikih farmaceutskih kuca, svakodnevno
izbacuje milione podataka o povoljnom djelovanju produkata,
u prvom redu lijekova, proizvedenih u doticnoj
farmaceutskoj industriji. To su po pravilu lijekovi koji se
dodaju “glavnoj terapeutskoj struji,” oficielno odobrenoj od
Nacionalnog biroa za registraciju lijekova kao kurativno
signifikantnoj, u bolestima sa losom prognozom i visokim
mortalitetom (kao napr. Maligna oboljenja, razne kronicne
infekcije sa letalnim ishodom kao TBC, AIDS, hepatitis C,
neke parazitarne infekcije isl.), kako bi se odgodila sto je
moguce duze kaheksija ili opste propadanje organizma, sto je
u takvim oboljenjima i glavni uzrok smrti. Oni, mislim u
prvom redu na vitamine, se takodjer daju u nekim kronicnim
procesima i oboljenjima organa sa visoko regenerativnom
celijskom sposobnosti (napr. kostana srz, jetra, koza),
zatim poslije opsezne traume (multiple fracture, opekotine
isl.) ili nakon elektivne kirurgije skopcane sa dugim i
sporim oporavkom usljed kompikacija (peritonitis, sekundarna
infekcija rane isl.). Nasuprot ovoj agresivnoj “kampanji”
stoji “medicinska praksa”, gdje su ljudi malo kriticniji te
je upotreba lijekova ipak pod kontrolom “profesionalca.”
Kako sve nije idealno, i ovdje se vrlo cesto prepisuju tzv.
“hit lijekovi”, zatim zapadna medicina, u prvom redu anglo,
je prilicno “doktrinirana” pa doktor nema takvu slobodu
izbora lijeka kakvu je imao napr. kod nas, zatim korupcija
koja ni ovdje nije mala od strane proizvodjaca lijekova itd.
Najvise plasi sve veci broj lijekova koji se mogu dobiti bez
recepta, tzv. “over the counter drugs.” Na taj nacin se “
premoscava”(bypassing) kriticna doktorska barijera i
lijekovi se kupuju i uzimaju bez ikakvog reda. To onda
ostecuje organe kroz koje se krv filtrira i cisti (jetra i
slezena), zatim ekskretorne organe (bubrezi),stvaraju se
sojevi smrtonosnih bakterija otpornih na sve postojece
antibiotike itd.

Sto se tice preventivnog uzimanja lijekova ili uzimanja
lijekova za opste dobro organizma, to bi u svakom slucaju
trebalo da bude pod kontrolom lijecnika, jer on je taj koji
treba da prosudi sigurnost pojedinog lijeka, nikako razni
casopisi i ostali mediji koji ovise o korporativnom
sponzorstvu. Prije dvije godine prisustvovao sam jednom
predavanju povodom 50-ogodisnjice ASPIRIN-a na trzistu koje
je odrzao Prof. Garry Graham, ugledno ime u australijskoj
farmakologiji. Iako je aspirin jedan od najsigurnijih i
najstarijih lijekova na trzistu sa mnostvom ljekovitih
svojstava, ipak se ozbiljno razmislja o njegovom potpunom
povlacenju sa trzista i potpunoj zamjeni Paracetamolom zbog
trajnog ostecenja sluznice zeluca usljed dugotrajne
upotrebe, promjena u krvnoj slici, ostecenja bubrega, te sve
vece senzibilizacije na aspirin u opstoj populaciji.

Nesumljivo da pojedini lijekovi imaju svoje mjesto u
prevenciji pojedinih “patoloskih stanja” (kao na primjer
aspirin u grusanju krvi i konsekventno preduprednji
zacepljenja krvnih sudova koronarnog bazena i samim tim
srcanog udara, prevenciji grusanja krvi nakon ugradjivanja
vjestacih zalistaka, sprecavanju stvaranja ugruska kod
poremecaja srcanog ritma i posljedicne embolije i mozdanog
infarkta, zatim u prevenciji tromboze dubokih vena na nogama
i njenim komplikacijama, u nekim slucajevima sprecavaju i
napad migrene itd.) i potrebno ih je uzimati, ali samo
onoliko i onoliko dugo, koliko je neophodno. Prporucio bih
svaki put prije uzimanja bilo kojeg lijeka, pa makar se
radilo i o vitaminima, da se covjek zamisli kuda ta
supstanca prolazi kroz organizam i sta sve ostecuje na tom
putu. Istina je da vitamini i antioksidansi, sprecavajuci
nastanak pojedinih kancerogenih supstanci, te podizuci opstu
otpornost organizma, djeluju povoljno i podizu opstu
otpornost organizma prema malignim oboljenjima. Medjutim,
sintetski i kondenzovani produkti mogu se zamijeniti jednom
zdravom i dobro izbalansiranom ishranom, te odredjenim
“lifestyle-om” (svakodnevna fizicka aktivnost povoljno
djeluje na kardiovaskularni system, stabilizira imunitet,
reducira stress i samim time formira jednu stabilnu osobu
sposobnu da odgovori svakom izazovu modernog zivota; jedna
casa cca 1dl. crnog vina ili jedna casa al’samo jedna cca
0.3 dl. zestog pica, sto Sile kaze “travarice”, svaki dan
znatno smanjuje krvni tlak i poboljsava cirkulaciju kroz
koronarne krve sudove itd.).

Na kraju bih nesto rekao o danasnjim trendovima u medicini.
Naime, napredak medicinske nauke, specijalno genetike i
transplantacione kirurgije, doveo je do pada kreativnosti
“medicinskih profesionalaca” tj. doktora, jer rad u praksi
vise nije izazovan i stimulativan u profesionalnom smislu,
kada se zna da ce se uskoro svaki organ moci reparirati
ugradnjim tkiva sa visokim reproduktivnim i diferencionim
osobinama kakvo je npr. fetalno tkivo (stem cell tissue),
ili jednostavnom zamjenom organa kao ploce u kompjuteru.
Dakle covjek postaje sve vise masina ili robot (kao A.S. u
Terminatoru). Ali, da li ce to vrijeme doci dovoljno brzo za
nas vlastiti benefit i da li cemo i koliko uzivati u tom
“dobu robota?” Povrh svega i medicinska statistika
napreduje, skupljaju se podaci, informacije, sve se
pohranjuje u banci podataka, te ce uskoro kada se kompletira
taj proces, svaki bolestan covjek moci da ode i pronadje
svoj slucaj u tom “pool-u podataka”, da dobije savjet o
buducem tretmanu, odabere sebi operaciju itd. Malo, pomalo
doktor ce postati vrlo pasivna figura, koja ispunjava zelje
pacijenta.
Sve ovo je zamisljeno u cilju pojeftinjenja zdravstvene
zastite i odrzavanja “zive sile “ u stanju borbene gotovosti
sa sto manje ulaganja u zivotni standard pojedinca.
Zastrasujuce!

Toliko za danas i oprez sa lijekovim

 

 

Lijep pozdrav

Dr. Severin Rakić